Ptice fauna Europe
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ptice fauna Europe

Ptice Fauna Europe
 
HomeLatest imagesТражиРегиструј сеПриступи

 

 POZITURNI KANARINCI!

Go down 
2 posters
АуторПорука
Vladan
Pocetnik
Pocetnik
Vladan


Број порука : 135
Join date : 12.09.2009
Age : 59
Локација : MILOSEVAC-Srbija

POZITURNI KANARINCI! Empty
ПорукаНаслов: POZITURNI KANARINCI!   POZITURNI KANARINCI! Icon_minitimeWed Sep 16, 2009 9:08 am

PADOVANSKI KOVRDŽAVI KANARINAC

POZITURNI KANARINCI! 52968arricciato23181312

padovanac bez kapi i ćubasti

POZITURNI KANARINCI! 52965arricciato17141912

PUFNA OD PERJA



Tvoraac atraktivne rase, padovanskog kovrdžavog kanarinca, je Italijan Giovano Zanovello koji je kanarincima počeo da se ozbiljno bavi kao jako mlad, preciznije sa svoje dvadeset dve godine. Izgled nove rase osmislio je izmedju 1930. i 1940. godine, sa puno prefinjenog italijanskog smisla za eleganciju i lepotu, a prve uspehe u željenoj selekciji postigao je krajem drugog svetskog rata. Nova rasa kanarinaca dobila je ime po gradu Padovi gde je, kasnije profesor Zanovello, živeo i radio sve do smrti 1956. godine.
Kao polaznu osnovu za novu rasu koristio je milanske bele kovrdžave kanarince, kojima su kasnije ubacivanjem faktora za crvenu boju promenili ime u milanski kovrdžavi kanarinac, a on kao takav i danas postoji kao lokalna, nedovoljno definisana i nepriznata rasa. Ovi kanarinci bili su dugi 16-18cm, a profesor Zanovello je želeo povećanje dužine, te kombinovanje kovrdžavog perja sa bogatom kapom na glavi, što do tada niko u svetu nije pokušao kod poziturnih kanarinaca jer do tada nije bilo kovrdžave rase kanarinaca sa pravilnom kapom na glavi. Ukrštao je milanske “kovrdžane” sa primitivnim tipom ćubastih lankašira, čime je naravno usadio gen za kapu, ali je nešto povećao i dužinu novodobijenih početnih meleza. Kasnije su radi poboljšanja kovrdžavosti ubacivani u ukrštanja pariski i severni kovrdžavi kanarinci, te dobro operjani i kanarinci bogate kape crestedi, ali nije obeledanjeno u kojoj meri su korišćeni poslednje navedeni.
Posle drugog svetskog rata Zanovello je intenzivno počeo da prikazuje svoje ptice po čitavoj Italiji u specijalno konstruisanim kavezima za njih. Njegova velika ljubav bile su ptice intenzivno žutog i narandžastog perja, koje je ponajviše i razmnožio, pa se rasa zahvaljujući lepoti i gracioznosti proširila po celoj Italiji, te je 1950. godine formiran klub ljubitelja ovih kanarinaca. Već 1960. godine padovano kanarinci imali su sve odlike nove rase, a 1974. su prikazani na svetskom prvenstvu ptica u Antibu u Francuskoj, gde je odobreno njihovo priznavanje, a ono je usledilo 1976. godine zbog nekih postojećih tehničkih problema i uočenih anomalija kod prvoizloženih ptica. Standard je rekonstruisan 1980. godine, 1982. godine su priznate sve moguće boje, a 1999. godine je u standard uneta izmena koja zahteva da ledjna kovrdža bude potpuna, a ne da pokriva dve trećine ledja kao po tadašnjem, važećem standardu, a novi zahtev je veoma široka glava sa markantnim obrvama kod ptica bez ćube.
GLAVNE ODLIKE
Prema standardu, kapa bi trebalo da je široka, da pokriva celu glavu i da se pruža u prednjem delu prema kljunu, ali da ne padaa bočno ni preko očiju ni napred preko kljuna.Primerci bez kape imaju masivnu, široku glavu sa jasnim obrvama od perja. Kovrdže su obilne u nivou ramena, grudi(tzv.žabo), vrata, bokova i ledja. Moraju da budu simetrične, rastresite i skladne, pa kvalitetan padovano kanarinac liči na pufnu od perja. Kovrdžavo perje na grudima(žabo) uvija se ka centru grudi, gde su kovrdže najveće, a suprotno od njih kreću bočne kovrdže. Pernata kragna na vratu je puna i veoma pravilna. Ledjna kovrdža potpuna,obilna, voluminozna a pera sa nje padaju na ramena i do dve trećine krila u gornjem delu. Ptice su duge 18-19cm, impulsivne su, živahne, zauzimaju stav kao da pozdravljaju, a sa štapićem na kome stoje zahvataju ugao od 65 stepeni pri poziranju. Prihvaćene su sve boje, ali najčešće se odgajaju čisto lipohrom bele, žute i malo redje narandžaste ptica, mada ima i zelenih, te i šarenih ptica. ćuba je obično kontrastene boje kod lipohromnih ptica, odnosno melaninska je potpuno ili je mramorasto melaninska.
Padovano kanarinci su odlični roditelji i dobro se razmnožavaju. Kavezi za njih bi trebalo da su sledećih dimenzija 45x40x40cm, s tim što od prečki do vrha kaveza mora da postoji razmak od 18-19cm. Prečke su elipsaste ili kružne, sa presekom od 12mm. Ishrana je uobičajena, sa nešto više svetlog semena i zeleniša, uz dodatak potrebnih minerala i vitamina. Da bi perje bilo kvaliteno i svilenkasto, ovoj rasi kanarinaca trebalo bi opmogućiti redovno kupanje, čak i orošavanje sitnim kapima vode finim prskalicama u letnjim mesecima. Ovih izvanredno lepih kanarinaca ni danas nema mnogo van Italije, a kod nas koliko mi je poznato, nisu nika ni vidjeni
Назад на врх Go down
Vladan
Pocetnik
Pocetnik
Vladan


Број порука : 135
Join date : 12.09.2009
Age : 59
Локација : MILOSEVAC-Srbija

POZITURNI KANARINCI! Empty
ПорукаНаслов: Re: POZITURNI KANARINCI!   POZITURNI KANARINCI! Icon_minitimeWed Sep 16, 2009 9:20 am

ITALIJANSKI GRBAVI KANARINAC(GIBBER ITALICUS)

POZITURNI KANARINCI! 05328giberitalija418122


GOLUŽDRAVA SEDMICA


Sam izgled grbavog italijanskog kanarinca(gibber italicus) veoma je čudan, eksreman, po mnogima nakazan, ali ipak svi će se složiti, maksimalno orginalan. Spada u poziturne, kovrdžave kanarince, ali vrlo siromašnog perja, te ledjna, bočna i prsna kovrdža liče na oskudne čuperke, grudna kost je ogoljena ili blago prekrivena sitnim perjem, po izmenjenom standardu iz 1999.godine, bez perja su noge sa bedrima, te ga mnogi nazivaju “striptiz” kanarincem. Ovo je postignuto dugogodišnjim, nepravilnim, ali planskim, parenjem intenzivnih ptica medjusobno(nosi 25% letalan faktor) kako bi se dobilo što oskudnije perje. S pravom ga smatraju i kanarincem položaja jer pri poziranju ima karakterističan stav, nalik broju 7. Veoma je tanka, vitka ptica sa ekstremno dugim, pravim nogama i produženim vratom koji povija unapred, a na kraju vrata u celu figuru uklapa se veoma mala, uska, zmijolika glava. Maksimalna dužina “gibbera” je 15cm, telo u pozi mora biti potpuno pravo zajedno sa repom tako da gradi ugao od 90 stepeni sa štapićem na kome stoji, a povijeni vrat u odnosu na telo je pod uglom od 80 stepeni. Gaji se u svim, pa i šarenim, bojama, ali su daleko najrasprostranjeniji žuti primerci. Iz samog izgleda italijanskih grbavaca jasno je da su veoma komplikovani za držanje, jer se teško pare zbog ekstremnog položaja tela i dugih nogu, a to ih ometa u ležanju na jajima i hranjenju mladih, pa se koriste pogodne dadilje. Zbog siromašnog perja zahtevaju tople prostorije sa stalnom temperaturom.
Nastanak “gibbera” je zanimljiv i poznat jer su relativno mlada rasa. Razvoj rase počinje izmedju 1920. i 1930. godine kada su grbavi kovrdžavi kanarinci bili moderni u severnoj Italiji, ali i severnoj Španiji i Francuskoj. Takve ptice dobijane su ukrštanjem južno kovrdžavog kanrinca( drugi naziv rase priznate 1930. je francuski kovrdžavi) sa lokalnim, neustaljenim rasama kanarinaca. Nekoliko italijanskih odgajivača iz tog doba ozbiljnije se upustilo u selekciju i stvorilo je lokalnu rasu nazvanu cerlino po odgajivaču iz Napulja Cerlinu, koji je pored Sode, Casillija, sveštenika Soilmene, Gargana iz Rima, Schianchija iz Parme i Sofie Giovanni iz Palerma bio zaslužan za dobijanje novog goluždravog kanarinca. U reviji “Il canarino” 1941. godine Giugno Luglio je detaljno opisao novonastale čudnovate kanarince. Drugi svetski rat je desetkovao rasu cerlino, te se ona od tad praktično smatra izumrlom, ali nešto kvalitetnih ptica od gotovo svih navedenih odgajivača zaslužnih za kreaciju rase cerlino, uspeo je da sačuva dr Giacomo Ciampu. Oni su bili baza za dalju selekciju u kojoj su za ukrštanja korišćeni južni kovrdžavi kanarinci, belgijski grbavi kanrinci i lokalna španska rasa kovrdžavog perja, fino Sevillano, koja postoji i danas ali kao lokalna bez da je zvanično priznata. Mnoštvo odgajivača u Italiji radilo je na usavršavanju nove rase, ali najviše uspeha u tome imala je Maria Giamminola iz Koma, čije ptice su izazvale pravu senzaciju na izložbi održanoj novembra 1950. godine u Reggio Emilli-i. Njihov specifičan položaj nalik broju 7, oskudna operjanost i malene kovrdže izazvali su veliku pažnju, ali i skeptičnost nekih stručnjaka za poziturne kanarince iz Francuske i Belgije. Ipak orginalnost nove rase bila je očigledna te su pod imenom italijanski grbavi kanarinac ili italijanski grbavac(gibber italicus) priznati zvanično februara 1951. godine na internacionalnoj izložbi ptica u Briselu. Današnji “gibberi” nisu pretrpeli mnogo izmena u odnosu na “model” ptica kakve je prezentovala g-dja Maria Giamminola pedesetih godina dvadesetog veka. Detaljan opis sa standardom iz časopisa “Encia” koji je 1971. godine izradio Guiseppe Vaccari, praktično vaći i danas, uz neznate korekcije koje su uradjene 1999. godine(pomenuta blaga operjanost grudnog dela).
Назад на врх Go down
Vladan
Pocetnik
Pocetnik
Vladan


Број порука : 135
Join date : 12.09.2009
Age : 59
Локација : MILOSEVAC-Srbija

POZITURNI KANARINCI! Empty
ПорукаНаслов: Re: POZITURNI KANARINCI!   POZITURNI KANARINCI! Icon_minitimeFri Sep 25, 2009 1:08 am

LANKAŠIRSKI KANARINAC
bzkape lankašir kanarinac
]POZITURNI KANARINCI! 05536lankasirbezcube116

lankašir sa kapom
POZITURNI KANARINCI! 05675lankasir4411312284it

NAJDUŽI “STARI” ĆUBAN


Dokumentovani podatci o nastanku lankašir kanarinaca ne postoje jer su oni veoma stara rasa, razvijena u engleskoj oblasti Lankašir, koja se na severu graniči sa Škotskom a na jugu sa Velsom. Razvoj rase vezan je za dolazak Flamanaca( Belgijanaca i Holandjana) u 18. veku u Englesku zbog verskog progona, koji su na Britansko ostrvo doneli svoje stare rase kanarinaca, pre svih danas izumrlu rasu velikog gentskog kanarinca, koji je ukrštan, sa takodje danas izumrlim engleskim rasama kao što su glsgow dun i mančesterski ćubasti (ili veliki man~esterski) koji je postojao još od 1650. godine, a upravo to je bila početna baza za stvaranje nove rase. Razvoj rase odvijao se u periodu izmedju 1780. – 1820. godine, da bi lankaširi bili zvanično priznati 1850. godine. Postali su veoma popularni u viktorijanskom dobu Engleske, koje se smatra periodom procvata engleskih rasa poziturnih kanarinaca. Kasnije su korišćeni u stvaranju tri, danas veoma popularne, rase engleskih kanarinaca poze: jorkšira, kresteda(velikog ćubastog kanarinca) i norviča. U Drugom svetskom ratu lankaširi su takoreći nestali, ali Englezi su uspeli da ih obnove, tako da su oni danas relativno stabilna, iako dosta retka i skupocena rasa kanarinaca.
Lankaširi su najduži kanarinci sa poželjnom dužinom od 22 – 23cm(dužina ne sme biti manja od 19,5cm), te sa robusnim telom, izdašnim, kovčezastim grudima, krupnom glavom sa ili bez ćube, uspravnim stavom u produženim perjem deluju veoma impresivno i markantno. Njihova veličina odrazila se i na veličinu jajeta koje nose ženke jer je od vrha ka kraju prosečno dugo 21,7mm, za razliku od recimo jaja kanarinaca boje koje ima 18,7mm, a znatno su manja jaja minijatiurnih rasa kanarinaca od svega 17,4mm dužine. Bitna odlika lankašira je ćuba, koja se dosta razlikuje od ćuba ostalih rasa kanarinaca sa ćubom. Ona je pravilno centrirana, dosta je bogata(ali ne kao kod glostera i kresteda), spušta se do sredine oka, bez da ga prekriva, a napred ka kljunu bez da pada na njega. Me|utim u potiljačnom delu ona ne zatvara pun krug, po čemu je jedinstvena, već se stapa u glomazan, širok vratni deo, tako da se može reći da je ¾ od kruga, odnosno da ima oblik potkovice ili šilta na kapi. Postoje ptice bez ćube koje se u parenjima kombinuju sa ćubastim zbog letalnog faktora koje nose geni za ćubavost. Lankaširi su po boji različiti od većine poziturnih kanarinaca, koji se obično gaje u svim, čak i šarenim bojama, jer mogu biti samo u čisto žutoj ili beloj boji, a i ćuba najčešće nije tamna u kontrastu sa žutim ili belim perjem tela, već je iste boje ili eventualno mramorasta.
Odgoj lankašira nije lak jer su zbog njihove malobrojnosti često koriščene dadilje za hranjenje mladih, te su skoro genetski izgubili nagon za odhranjivanjem svojih mladunaca. Zahtevaju veće kaveze za parenje 0,8 X 0,5 X 0,5m i obilniju ishranu bogatu proteinima i mineralima zbog krupnoće skeleta. Mladi se alkiraju prstenjem prečnika 3,2mm.
Da bi zauzeli pravilan, uspravan stav, isturili grudi, utegli duga krila i rep pri izlaganju, trebalo bi da se treniraju(kao i većina rasa kanarinaca poze), a to otežava njihov slabo izražen temperament jer su lenje i slabo pokretne ptice.

Tekst preuzet sa interneta
Назад на врх Go down
Vladan
Pocetnik
Pocetnik
Vladan


Број порука : 135
Join date : 12.09.2009
Age : 59
Локација : MILOSEVAC-Srbija

POZITURNI KANARINCI! Empty
ПорукаНаслов: Re: POZITURNI KANARINCI!   POZITURNI KANARINCI! Icon_minitimeFri Sep 25, 2009 1:22 am

MEHRINGER

POZITURNI KANARINCI! 05817mehringzel11312268
MALENI KANARINAC BUJNIH KOVRDŽA

Karakteristika skoro svih rasa kovrdžavih kanarinaca je i pozamašna veličina, a izuzetak su samo italijanski, kovrdžavi fiorino kanarinci koji su minijaturni. Zbog popularnosti minijaturnih, poziturnih kanarinaca Nemci su se potrudili da selekcionišu malene kanarince, ali sa veoma bujnim, bogatim, svilenkastim kovrdžama, kakve ima pariski kovrdžvi kanarinac. Postavljeni cilj nije bio lak jer je novoj rasi bogate kovrdže trebalo genski usaditi od krupnih kovrdžavih kanarinaca, a minijaturnost od nekih rasa kanarinaca glatkog perja. Pri kreaciji rase za ukrštanja korišćeni su pariski kovrdžavi kanarinci, minimalno dugi 19cm, severno kovrdžavi kanarinci sa prosečnom dužinom od 17-18cm, te mali glosteri sa maksimalnom dužinom od 11cm i kanarinci boje prosečno dugi 13, 5cm. Stvaranje malih kovrdžana otpočelo je 1983. godine, a relativno brzo 1989. godine već se nazirao fenotip nove rase, koja je nazvana mehringer po imenu zamka čiji je vlasnik Karl Franke, jedan od najzaslu`nijih za dobijanje nove rase. Januara 1994. mehringeri su priznati kao nemačka, nova rasa poziturnih kanarinaca, a januara 2007. godine zvanično su priznati i od C.O.M.-a. Mora se priznati da nije bilo lako od velikih “parižana” i severnih kovrdžavih preneti tako bujne kovrdže, a ujedno uspeti da ptice budu duge maksimalno duga 13cm, kolika je maksimalno dozvoljena dužina mehringera. Danas mnogi mehringere nazivaju i smatraju minijaturnim pariskim kovrdžavim kanarincima, što naravno nije tako, mada neodoljivo podsećaju na njih u maloj varijanti. Precizan opis rase daje novousvojeni standard sa poenima, koji prenosim u celosti jer se radi o rasi koja je kod nas nepoznata, mada iako vrlo “mlada”, zbog izuzetne atraktivnosti munjevito se širi kod evropskih odgajivača poziturnih kovrdžavih kanarinaca i van Nemačke.
Dužina 20 poena – 13cm
Ledjna kovrdža(gornja – plašt) i le|na kovrdža iznad repa(buket) – 15 poena
Ledjna gornja kovrdža(plačt) rastresita, izdašna(voluminozna), simetrična u svakoj tačci posmatrano od središne crte.
Ledjna kovrdža iznad repa(buket) predstavlja dodatnu kovrdžu , kao da je usadjena na ledjnu(gornju) kovrdžu, nalazi se izmedju krila i orijentisana je na desno i na levo.
Grudna kovrdža(žabot) i trbušna kovrdža – 15 poena
Perje sa obe strane grudi je usmereno(upravljeno) ka sredini grudi gde se dodiruje. Trbuh je ravnomerno kovrdžav.
Bočne(slabinske) kovrdže – 15 poena
Bočne(slabinske) kovrdže se nalaze(prostiru se) iznad gornjeg dela butina, rastresite su(voluminozne) i u svakoj tačci simetrično nošene.
Glava, okovratnik i zulufi(zalisci, bakenborti) – 10 poena
Glava mehringera je dosta široka(prostrana, velika) i dobro kovrdžava, ona mora imati sklad(harmoničnost) sa proporcijama tela. Glava izgleda kao da je umetnuta na ramena preko okovratnika(kolira) od perja koje je uspravno(na gore), tako da formira pravilan kolir(okovratnik). Obrazi su ukrašeni zulufima(zaliscima) od perja iznad okovratnika.
Noge i nokti – 5 poena
Kratke sa kovrdžavim(uvijenim) noktima.
Rep – 5 poena
Rep treba biti velik(širok) i utegnut. Petlovo perje se uočava na obe strane(boka) repa.
Držanje – 5 poena
Držanje je podignuto(usprvno) pod uglom od 60 stepeni. Glava , ledja i rep predstavljaju jednu pravu liniju.
Perje – 5 poena
Rastresito(voluminozno) i svilenkasto.
Kondicija – 5 poena
Predstavlja se(izlaže) u dobroj kondiciji, zdrav i čistog perja. Sve boje su dozvoljene.
Izložbeni kavez: tip tunela sa dva okrugla štapića (1 gore, 1 dole), prečnika 12mm.

Tekst preuzet sa interneta
Назад на врх Go down
Ivan_Nish
Pocetnik
Pocetnik
Ivan_Nish


Број порука : 18
Join date : 17.09.2009
Age : 38
Локација : Nich-Srbija

POZITURNI KANARINCI! Empty
ПорукаНаслов: Re: POZITURNI KANARINCI!   POZITURNI KANARINCI! Icon_minitimeWed Sep 30, 2009 6:35 am

Svaka cast onome ko ovo moze da cuva Shocked
Stvarno skidam kapu ljudima koji drze ove kanarince Very Happy
Назад на врх Go down
Sponsored content





POZITURNI KANARINCI! Empty
ПорукаНаслов: Re: POZITURNI KANARINCI!   POZITURNI KANARINCI! Icon_minitime

Назад на врх Go down
 
POZITURNI KANARINCI!
Назад на врх 
Страна 1 of 1

Permissions in this forum:Не можете одговорити на теме у овом форуму
Ptice fauna Europe :: KANARINCI-
Скочи на: