| | DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! | |
| | |
Аутор | Порука |
---|
Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: BOSILJAK-OCIMUM BASILICUM Tue Sep 15, 2009 2:11 pm | |
| Bosiljak- ocimum basilicum Bosiljak je jednogodišnja , zeljasta biljka poznata jos i kao bosiok, bosilje, faslidjan, maslidjan. Izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom, listovi su jajoliki i na kraju šiljasti. Mali, beli, dvousnati cvetovi razvijaju se u velikom broju na gornjem delu stabljike. Bosiljak je veoma dobro sredstvo protiv nesanice i za umirenje živaca, pomaže kod grčeva i upala u želudcu i creva i poboljšava apetit. Bosiljak jedu i nase pticekao zelenu biljku i kao biljku kada je seme bosiljka zrelo.moze da se i cajevi kuvaju i kao ohlladjeni se daju umasto vode za pice.Zreli posiljak grancice se jednostavno okace u letelice ili forijere i uzivas kako se ptice slade sa semenom bosiljka BOSILJAK Ocimum Basilicum - Asea Aranion - Athelas BASILICUM (BAZILIKA) (BOSIOK, BOSILJAK, BOSILJE, FASLIĐAN, MASLIĐAN) BASILICUM - BOSILJAK je jednogodišnja mirišljava, zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. Sa jajolikim, pri kraju šiljastim, listovima na dužim peteljkama, uz male, bijele, dvousnate cvjetove u gornjem dijelu stabljike, bosiljak se često nađe u vazama kao cvijeće. Cvjetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem dijelu stabljike. Višebojni su, bijeli, ružičasti ili purpurni. Cijela biljka ima ugodan miris i aromu. Pradomovina bosiljka je Indija. Davno, već prije oko 5500 godina poznavali su ga Egipćani, o čemu govore ostaci biljaka pronađeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. Bosiljak je poznata i cijenjena ljekovita i začinska biljka. Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope prenijeli su ga monasi u 12. vijeku. Na novim prostorima vrsta se udomaćila i uzgaja se u vrtovima. U južnim dijelovima Evrope ponegdje se može naći i izvan vrtova. Za uzgoj bosiljka potrebno je dobro nagnojeno tlo bogato humusom, te sunčana i od vjetra zaštićena staništa. Biljka je naročito osjetljiva na niske temperature, a ne podnosi ni zalijevanje hladnom vodom. Bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. Cijela biljka je veoma ugodnog mirisa. Za ljekovitost biljke znali drevni narodi prije nas, za lijek se upotrebljava cijela biljka zajedno sa sjemenom. Do sada utvrđene ljekovite i djelotvorne materije biljke su: eterična ulja, cineol metil-kalvikol, tinol lineol, kamfor, jedan glikozid i kiseli saponin, kao i niz drugih još nedovoljno istraženih materija. Već preko 5 milenija bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo široku primjenu kod liječenja ljudi i životinja. Najčešće se primjenjuje u obliku čajeva kod liječenja upala (želuca, crijeva), kod kašlja, početnih stanja tuberkuloze, kod bolesti mokraćnih organa (bubrega, mjehura). Pored navedenog bosiljak se koristi za umirenje živaca, grčeva u želucu, lakše mokrenje, liječenje astme i zapaljenje bubrega. Također se koristi za poboljšanje apetita i protiv nesanice. Dok se sa sjemenkama bosiljka liječe mokraćni organi. Od davnina bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo široku primjenu kod liječenja ljudi i životinja. Poticajno djeluje na psihu, ublažava melanholiju i razdražljivost, također povećava osjećaj fizičke vitalnosti.
Последњи пут изменио Drle дана Wed Jun 02, 2010 11:40 am. изменио укупно 3 пута. | |
| | | Steva Admin
Број порука : 660 Join date : 13.05.2009 Age : 42 Локација : Zemun
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Wed Sep 16, 2009 12:37 am | |
| JA mojim pticama dajem i zeleni i osuseni bosiljak, i mogu vam reci da ga obozavaju. | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: RUMENIKA-- KUKAVICIN SVETLOSNI KARANFIL ((Lychnis) Thu Sep 17, 2009 3:19 am | |
| Dupli klik na sliku Njihov Donacije pomoći trčanje Wikipedije. Rumenika Izvor: Wikipedia, slobodna enciklopedija Skoči na: Navigacija, Pretraživanje Rumenika Crtanje rumenika (Crveni karanfil flos-cuculi) Sistematika Klasa: Plantae Koji ima dva kotiledona (Nesvrstani) Pravila: Caryophyllales (Caryophyllales) Obitelj: Nelkengewächse (Caryophyllaceae) Potporodica: Caryophylloideae Rod: Crveni karanfil (Crveni karanfil) Vrsta: Rumenika Znanstveno ime Crveni karanfil flos-cuculi L. Die Rumenika (Crveni karanfil flos-cuculi, Syn Silene flos-cuculi) Je li biljkaumjetnost iz Obitelj Nelkengewächse (Caryophyllaceae). Broj biljaka ležaj Kukavica U ime. U ovom biljka, povezan je cvjetnice perioda u svibnju, lipnju, uz poziv kukavica. Rod crveni karanfil Ime mu dolazi od grčke riječi za svjetla (svjetiljke), te točke do svijetlo crvena, uz vrste cvijeća u proljeće.[1] Sadržaj [Sakriti] 1 Opis 2 Pojava i ekologija 3 Razno 4 Izvori i daljnje informacije 4,1 Individualni dokumenti 4,2 Reference Opis [Uredi] Cvijeće i rumenikaRumenika je trajnica, travast plantIzmeđu 30 i 90 cm je visoka. Biljni oblici velikih uspravno cvjetnice kljun, kratke stabljike bez cvjetova, te Rozeta van. Cvat je labav kao Gypsophila False štitasta cvast osposobljeni. Bazalni stalked prekriven cilijama Listovi su na rubu i spatelartig formirana. Gornji listovi stabljike su suprotnost, kopljast obliku. Sepals Obrazac 6 - 10 mm u dužinu, 10-smeta ćelav Calyx cijev. Pet roza Latice su 15 do 25 mm duge i četiri dubok prorez, a oni čine korona. Cvijet ima pet olovke i promjera oko četiri centimetra. Većina biljaka, dok se u cvatu crveno, ali ima i bijelih primjeraka. Cvjetnice sezona je od svibnja do srpnja. Duga i osam milimetara, okrugli plod kapsula otvara sa 5 zubima. Ima ona odbacuje tamno smeđe boje, oblika bubrega, oko jedan milimetar dug sjemena čija površina je okovan čavlima sa sitnim šiljcima. Pojava i ekologija [Uredi] Rumenika je u umjeren Zapadna Europa i Azija, do visine od 2000 metara NN dom. U 19. Stoljeću je doveden u Ameriku, gdje se proširio. Ona preferira vlažan, umjereno bogat livada, močvara i močvare. U teško oplođenih travnjaka ne mogu ih naći, ali u mokrim, siromašnim hranjivim tvarima okruženje unutar rovova. U ekološki pokazatelj vrijednosti Ellenberg Vrsta je na popisu kao biljka za nijansu mäßigwarmes pomorske. Displaying vlažnom tlu je vrlo promjenjiva. Gnojidba za biljke je to učinio Kukac Oprašivanje. Zbog dubokog kupa je o tome, ali samo dugog jezika insekata, kao što su leptiri u situaciji. Povećanje također se odvija vegetatively po pupi, što često dovodi do većih zbirki Campions su veliki favorit s mnogim našim native finches. Njihova sjemenke su pohlepno jeo / la: Bullfinches; Greenfinches, Linnets; Siskins + kanarinci. Campions su blizu u odnosu na mišjakina iako su ne koristi kao zeleno-hrana Sjeme imaju slične hranjive vrijednosti kao Chickweeds. Njihova Sjemenarstvo Kapsule su neobično velike i izobilju. Najpoznatiji Campion i najkorisnije je bijela ili navečer Campion. Tzv becos to je čista Bijeli cvjetovi otvoreni i prema postati mirisni sumrak. Bijela vrsta nalazi se u uzorana poljima, gdje je često kule iznad drugih biljaka i usjeva sama. Biljni materijal može dosegnuti oko 2ft visoka. Ostavlja na donjim dijelovima svibanj se kao čeznuti kao 5 - 6 " Gornji listovi su samo oko 3 " Oni uvijek rastu u suprotnom parovima. Oni su dosta uske i naglasio + dlakav. Tijekom sunčanog dijela dana cvjetovi često ostaju zatvorena Oni imaju tendenciju da otvori prema sumraka i čak su otvoreni tijekom noćnog. Kada su gotovo svijetao svojstva. Crvena Campion razlikuje samo u boji. Pronađeno uglavnom u hedge-banaka i malo vlažan šumama. Ima muške i ženske biljke Postoji vrlo malo razlika u oku Ali samo Ženski biljke proizvode Seed Male biljke samo kap daleko nakon cvatnje bez ostavljanja kapsula.
Последњи пут изменио Drle дана Wed Apr 21, 2010 9:35 am. изменио укупно 2 пута. | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: KUPINA (RUBUS FRUTICOSUS) Thu Sep 17, 2009 4:12 am | |
| Dupli klik na sliku plod kupine Sistematika Carstvo: Plantae Divizija: Magnoliophyta Klasa: Magnoliopsida Podklasa: Rosidae Red: Rosales Porodica: Rosaceae Potporodica: Rosoideae Rod: Rubus Vrsta: Rubus fruticosus agg. Kupina (lat. Rubus fruticosus agg.) je biljka iz porodice Rosaceae. Sadržaj [sakrij] 1 Karakteristike 2 Hemijski sastav 3 Upotreba 4 Vanjski linkovi Karakteristike [uredi] KupinaKupina je biljka penjačica, te naraste od 50-300 cm. Stabljika joj je, manje-više bodljikava zavisno od sorte, te mjestimično odrvenjela. Bodlje služe za penjanje, ali i kao odbrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Cvjeta od juna do augusta. Nakon cvjetanja, iz svakog pojedinog cvijeta razvija se sitni jagodičasti plod, crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i skoro crne boje. Hemijski sastav [uredi] Kupina sadrži mnogo minerala i vitamina. 100g malina sadrži 52 kcal, 0,7g proteina, 0,4g masnoća, 12,8 g šećera, 32 mg kalcijuma, 0,6 mg željeza, 6,5 i.u. vitamina A i 21 mg vitamina C Upotreba [uredi] Plod kupine se koristi u ishrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, pekmeza, vina i slično. Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, a ima dejstvo snižavanja krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi. Jedan od najkorisnijih plodovima rane jeseni. Čim plodine pokazuju znakove sazrijevanja - oko kolovoz - Native ptice počinju njihov godišnji blagdan! Divlje ptice: Bullfinches, Hawfinches, Blackbirds i mnoge druge pjesme ptica njima uživati. Većina kaveza i kavez za ptice ptice ih volite, čak i kanarinci. Softbills, rasti na njih. Kupina sadrži ljekovito svojstvo koje je označen adstrigentno djelovanje. Oni su odličan tonik za želudac ptica. Oni su od velike vrijednosti, kada je zrelo, kao sef boji hrane. Za pomoć i kvalitetu boje perje na moulting vrijeme. To je bogata Vit. C. (Kao "Ribena" proizvođači nam reći!) Oni često mogu imati plodove 4 različite faze zrelosti na isti sprej. Zelena> crvena> crveno-ljubičasta> Black Kupina grm, se često naziva "drač", jer način na koji raste. > Tkanja svoj put kroz druge biljke i drveće. Farmeri se koristi za sadnju kupina u među Hawthorn hedges. To je pomoglo da vezati Hawthorn zajedno i napraviti jaču barijeru. Tvrd stabljika BlackBerry su naoružani s zakačen trnje koje služe dvije svrhe. Oni zastrašiti ispašu životinja iz njih prehranom. Oni također pomažu kako bi podržao / la biljka latching na drugim raslinjem kao što raste.
Последњи пут изменио Drle дана Wed Apr 21, 2010 9:45 am. изменио укупно 2 пута. | |
| | | Rale Urednik
Број порука : 171 Join date : 14.05.2009 Age : 49 Локација : Backa Palanka
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Fri Sep 18, 2009 3:50 am | |
| Sto se Kupine tice ptice rado jedu onu divlju kupinu, mozete je naci oko reka i bara, malo je teze brati zbog bodlji ali kad vidite svoje ptice sa ofarbanim kljunovima kako veselo cvrkucu sve se zaboravi....da kupinu mozete da naberete i stavite u zamrzivac pa tokom zime da je dajete | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: MISJAKINJA /STELLARUA MEDIA) Sat Sep 19, 2009 6:09 am | |
| Dupli klik na sliku To je naziv za mnoge biljke, od kojih su neki stvarno ne Chickweeds uopće. Pravi mišjakina (Stellaria Media) je jedan od najbolje od svih naših divlje zeleno-hrane. Vi svibanj koristiti u bilo kojoj fazi je rasta-život. Kada je zreo da je omiljena hrana s većinom kokoš-ptica za njihovo nestlings. Gotovo svi naši British Birds love it : Zlatnik, teksaški vrabac, zeba, zimovka i Juričica sve to jesti kao i Blackbirds, Skylarks i Yellow Buntings. Zeleni listovi i izdanci su bogate vitaminima i mineralima vitalni, uklj. željeza, koji su neophodni za dobro zdravlje. Sjeme je također jestiv. Biljka može biti suho za spremanje. Mišjakina Vitamini i minerali : Vit. C : To je posebno visok u askorbinska kiselina i sluz svojstva. B. Vits:Niacin (B3), riboflavin (B2), tiamin (B1), Vit : Beta karoten Minerali : Magnezij, željezo, kalcij, kalij, cink, fosfor, mangan, natrij, selen, i silicija. Ljekovito, mišjakina je korisno (za oba Ptice i ljudi) kao: Mišjakina je ukusna i svježa, degustacija, kao salata "povrće" za nas ljude. Svojstva uključuju: Tonik, diuretik, blagotvoran, ekspektorans, blago i laksativ. To je često preporučuje za astmu, bronhitis, ili zagušenja. To je također rekao za kontrolu pretilosti te je sastojak u nekim ljudskim biljnoj mršavljenja pripreme. Izvana, mišjakina ublažava svrbež i upale te općenito smiruje i vlaži. To se može koristiti za bilo manje iritacije ili infekcije kože, te je sastojak u broju komercijalnih proizvoda za njegu kože. Zajedničke mišjakina je vrlo čest korov. Izuzetno je varijabla u svojim izgledom, ali općenito je vrlo vitko slavinu korijena i mnogo lisnatog grananje stabljike koje leže uz tlo. Mnogi mali, bijeli cvjetovi su proizvedene, prašnicima imaju crvenkasto-ljubičaste anthers. Mišjakina je samo oko uvijek cvjetnice, osim usred zime. Cvijeće close noću i otvoren ujutro. Također u blizini kad je o to kiša. Možda su odgovoriti na promjene u tlaku zraka. Čini se da se cvijeće ne otvoriti uopće kad niskotlačni sustav je dugotrajan. Mišjakina isto tako reagira na večer po preklop lišće preko raste savjet kako bi ga zaštitili.
Последњи пут изменио Drle дана Wed Apr 21, 2010 9:52 am. изменио укупно 2 пута. | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: PODBJEL ( TUSSILAGO FARFARA) Sat Sep 19, 2009 6:31 am | |
| Dupli klik na sliku Podbjel je jedan od najranijih svih naših proljetnog cvijeća. Oni su oko 4 inča visoke na početku rasta. Cvjetnica žute glave često da se vidi do kraja siječnja. Ožujak je glavni mjesec rasta ipak. Podbjel raste obilno na vlažnom i teških tala. Oni izgledaju kao manje odnosu na maslačak cvijet. One se razlikuju od maslačak svojim scaley stabljika i manjih cvjetnice glave. Kada cvijeće su usahnu, klonuti glava dolje i ostati u tom položaju sve dok se zrelo sjeme. Oni oni postaju ponovo zidati i često rastu na stopala ili više u visinu, sve dok konačno otvaranje u kuglasti loptu srebrno maljavost, koja je željno traži mnoge ptice kao obloge za gnijezda. U foto goresmo dobili dobru usporedbu veličine razlika između prve faze cvijet (4 "ca) i drugog (sijanje glava fazi) rasta (oko 1ft). Podbjel je za hranu i lijekove kombinirani (oba Ptice i ljudi) To je jedan od najboljih svih prirodnih lijekova za svaki trag Wheeziness ili astmu. Poboljšanje koje slijedi njegova uporaba često je prilično očigledan. Čini se da divlje ptice uživati cvjetnice glave - esp. zeba. Lišće konjsko kopito su korišteni kao sastojak u biljnoj duhana, što je dimljeni kao lijek za astmu. (- To je malo kontradiktorno - udisanjem dima kako bi se vaše disanje - ne u misliti?!) Podbjel čaja, zaslađenog medom, korišten je za prehlade i astme. Čak i cvijet zalihe konjsko kopito su korišteni da bi "sirup od konjsko kopito", koji je preporučeno za liječenje kroničnog bronhitisa. Ptice čini jesti stabljike i uživati u njima.
Последњи пут изменио Drle дана Wed Apr 21, 2010 9:59 am. изменио укупно 2 пута. | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: DIVLJE ZELJE (RUMEX KRISP) Sun Sep 20, 2009 2:50 am | |
| Dupli klik na sliku: Ovo je jedan od vrlo najgore korova za britanski Farmer pokušati iskorijeniti. Ali ono što je Farmer's Otpad je ljubio po većina ptica. Divlje ptice dolaze izdaleka i široka uživati blagdane Dock sjemena Zimovka posebno. Većina Cage ptice inc. Canaries i većina finches slast Dock Seeds. Neki Uzgajivači tvrde da nema drugih sjeme ima tako dobar efekt na perje. Dock sjemenke sadrže prilično visok postotak ulja. To ga čini dobru Zimska hrana za održavanje stanja i pomoć kako bi se spriječilo zimice. Iako sjeme izgledaju kao da imaju visok sadržaj ulja su skloni ne da uzrokuje pretjeran rodnost. U stvari, efekt čini se da je obrnuto. Utroba se čuvaju u takvom zdravo stanje da ne postoji očigledan nakupljanje masnoća. Iz tog razloga, Dock sjeme često je korišten kao pomoć da pomogne ispraviti pretilosti. To ulje služi i kao mazivo unutarnju i pomaže čuva probavni trakt radi. Dock sjeme se lako da se okupe u količini. Sijanje glave može biti sušen, baš kao što su oni, kako se hraniti tijekom zime. Biljke su visoki i imaju jake stabljike, koje je teško izrezati / strim putem. Jedini način vlasnik zemljišta može riješiti Dock je na sprej s jakim sustavnu Weed ubojica, koji se apsorbira u root-sustav i ubija cijele biljke.
Последњи пут изменио Drle дана Wed Apr 21, 2010 10:09 am. изменио укупно 2 пута. | |
| | | БАНЕ Zasluzni clan
Број порука : 200 Join date : 14.10.2009 Age : 43 Локација : Moskva-Loznica
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Fri Oct 23, 2009 11:59 am | |
| | |
| | | БАНЕ Zasluzni clan
Број порука : 200 Join date : 14.10.2009 Age : 43 Локација : Moskva-Loznica
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Fri Oct 23, 2009 12:02 pm | |
| to zovu i konjogriz ili nocna frajla....ja sam saznao i uverio se da je stiglici tamane(seme sam davao) - Drle ::
- Tekst preuzet sa interneta:
Dupli klik na sliku
Žuti nocurak (Oenothera biennis) je stigao iz južne Amerike na sever, na istočnu obalu Kanade. Bio je popularan već medju Indijancima, izmedju ostalog, u lečenju kožnih bolesti i lečenju rana, a koristio se kod astme, prehlada i gripa. U 17. veku dospeo je u Englesku. U ulju žutog noćurka nalaze se dve važne nezasićene masne kiseline : alfa-Iinolenska kiselina i gama-Iinolenska kiselina. Prva spada medju esencijalne masne kiseline, koju organizam ne proizvodi, već ju je potrebno uneti hranom. Gama- Iinolensku kiselinu, organizam može proizvesti iz sirovina koje se nalaze u hrani, ali samo pod idealnim uslovima.
Ulje dobijeno od žutog noćurka sastoji se od 72 % linolenske kiseline, a 9 % cini gama linolenska kiselina, pa se ova biljka može smatrati najbogatijim prirodnim izvorom biološki aktivnog vitamina F. On ima osobine antioksidansa, neutralizuje slobodne radikale koji su štetni za organizam, a uz to sprečava i njihov nastanak.
Primena ulja žutog noćurka u velikoj meri sprečava neugodne simptome koji se javljaju pre menstruacije (predmenstrualni sindrom .PMS). Ulje žutog noćurka može biti korisno u odvikavanju od alkohola. S obzirom da alkohol sprečava pretvaranje linolenske kiseline u gama-linolensku kiselinu, kod alkoholičara se smanjuje razlika prostaglandina E 1 u organizmu, što dovodi do depresije. Sada u ovo vreme moze i pticama da se kaci u forijerama i ptice je rado jedu polu zrelo seme | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Sat Oct 24, 2009 12:33 am | |
| Da Bane i ja sam ga isprobao i ptice ga jedu ko lude, ja ga imam ovde kupiti na kilo ko konoplje ili bilo koje drugo seme, ne moram da idem da ga trazim po livadama pozdrav Drle Dupli klik na sliku
Последњи пут изменио Drle дана Wed Apr 21, 2010 10:28 am. изменио укупно 2 пута. | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Sat Oct 24, 2009 12:47 am | |
| | |
| | | БАНЕ Zasluzni clan
Број порука : 200 Join date : 14.10.2009 Age : 43 Локација : Moskva-Loznica
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Sat Oct 24, 2009 10:32 am | |
| kako bi vasa generacija rekla "GODINA PROIZVODNJE" CUVAJ SE KOLEGA I BOG CE TE CUVATI..... | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: SIRAK! Thu Jan 07, 2010 2:21 am | |
| Sirak Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije Skoči na: navigacija, pretraga Sirak Sistematika carstvo: Plantae razdeo: Magnoliophyta klasa: Liliopsida red: Poales porodica: Poaceae rod: Sorghum L. Sirak zrno Divlji sirak-korovski sirak Oljusteni korovski sirak Dupli klik na sliku vrste videti tekst Ekologija taksona Sirak je naziv za rod monokotiledonih biljaka iz familije trava (Poaceae), koji obuhvata oko 20 vrsta. Neke od ovih vrsta se uzgajaju kao žitarice radi ishrane ljudi, a pojedine na pašnjacima radi ispaše. Sirak (Sorghum bicolor) je jednogodišnja zeljasta biljka iz familije trava (Poaceae). Uzgaja se radi ishrane životinja i ljudi (uglavnom u Africi i Aziji) i svrstava u prosolike žitarice. Sem u ishrani, sirak se koristi kao seno i za dobijanje skroba, alkohola, glukoze. Cvasti (metlice) se suve koriste za izradu metli. Ja koristim dugi niz godina divlji sirak.Sve ptice ga obozavaju kanarinci su ludi za njim pun je beta karotina. Dajem ga da bi poboljsao boju perja kod ptica kao na ptimer masku kod stiglica itd. Sirak metlaš (Sorghum bicolor (L) Moench) je industrijska biljka koja se gaji zbog metlice kao osnovne sirovine za proizvodnju sirkovih metli. Oplemenjivanje sirka metlaša u Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad odvija se neprekidno od 1952. godine. U ovom periodu razlikuju se tri cuklusa oplemenjivanja (prvi: 1952-1967; drugi: 1968-1986 i treći: 1987 do danas). Jedan od najvažnijih zadataka oplemenjivanje je bio stvaranje tzv. patuljastih sorti sa niskim sablom. Oplemenjivanju na kvalitet metlica (izgled metlice, boja metlice, dužina peteljki, broj peteljki i finoća peteljki) posvećena je posebna pažnja. Oplemenjivanje na lakoću žetve metlica se odvija stvaranjem sorti sa eksponiranom metlicom što se postiže produživanjem drške metlice. U okviru oplemenjivanja na otpornost prema bolestima najvažnije mesto zauzimaju antraknoza (prouzrokovač (Colletotricbum graminicola Ces) G.W.Wils) i virus mozaične kržljavosti kukuruza (VMKK). Stvaranje F1 hibridnih sorti je savremeni trend u oplemenjivanju sirka metlaša koji je omogućen korišćenjem citoplzmatsko-genetske muške sterilnosti. Kolekcija germplazme sirka metlaša služi kao izvorni materijal za oplemenjivanje i u cilju očuvanja genetičkih resursa sirka metlaša Spisak vrsta Sorghum almum Sorghum amplum Sorghum angustum Sorghum arundinaceum Sorghum bicolor Sorghum brachypodum Sorghum bulbosum Sorghum burmahicum Sorghum controversum Sorghum drummondii Sorghum ecarinatum Sorghum exstans Sorghum grande Sorghum halepense Sorghum interjectum Sorghum intrans Sorghum laxiflorum Sorghum leiocladum Sorghum macrospermum Sorghum matarankense Sorghum miliaceum Sorghum nitidum Sorghum plumosum Sorghum propinquum Sorghum purpureosericeum Sorghum stipoideum Sorghum timorense Sorghum trichocladum Sorghum versicolor Sorghum virgatum Sorghum vulgare | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: JAGLAC (PRIMULA VULGARIS)!. Wed Jun 02, 2010 11:13 am | |
| Jaglac Sistematika Carstvo: Plantae Divizija: Magnoliophyta Razred: Magnoliopsida Red: Ericales Porodica: Primulaceae Rod: Primula Vrsta: P. acaulis Dvojno ime Primula acaulis Huds. Jaglac (lat. Primula vulgaris i P. acaulis (L.) Hill) biljna je vrsta iz roda Primula. Raširena je u Zapadnoj i Južnoj europi (od Farskih otoka i Norveške na sjeveru do Portugala na jugu, te Njemačke, Ukrajine, poluotoka Krima, Balkanskog poluotoka na istoku), kao i na području sjeverozapadne Afrike (Alžira) te jugozapadne Azije (od Turske do Irana na istoku)[1][2]. Obično je nazivaju jaglac, jagorčevina ili primrose (na engleskom jeziku)[3], kao i obični jaglac ili engleski jaglac, da bi je razlikovali od drugih vrsta iz roda Primula koje se također nazivaju jaglac. Za naše ptice u ovo bezlično doba vrlo važna biljka . To je trajna zeljasta biljka razgranatih listova .Listovi su dugoljasti jajasti smežurani na rubu.Bljedožuti cvjetovi . Biljka sadrži kalij , kalcij , natrij i puno vit. C , a sam list sadrži i karotene.Biljka se koristi cijela no u ovo doba naglasak treba dati na listove jaglaca te našim pticama davati umjesto neke od salata. | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: CIKORIJA (CICHORIUMINTYBUS)!. Thu Jun 03, 2010 4:48 am | |
| CIKORIJA Biljke Drugi nazivi: vodopija, višnjev regrad, vodoplav, golica, gologuza, divlja lo cika, želtenica, žucanica, jandrešica, kažiput, konjska trava, modrica, plavo cvet, plavulja, podrožnik, radic, suncevo cvece, cigura, cilkorija, cikora, san toga, šurlin. Latinski naziv: Cichorium intybus . Eng - Chicory Opis biljke: Vodopija, konjogriz ili divlji radic je višegodišnja zeljasta biljka, visoka 1,5 m. ima trajni, valjkasti i vretenasti koren izvana žuckasto-bele boje, a iznutra bele boje. Stabljika je uspravna, kruta, uglasta, u gornjem delu razgranata. Stabljika i listovi su pokriveni kratkim dlakama. Listovi su duguljasti do lancetasti, suženi u dršku, duboko režnjevito testerasto useceni. Cela biljka, pogotovo mlada ima mlecnog soka.Listovi su grubo nazubljeni i podsecaju na maslacak. U pazuhu listova ili na vrhu grana razvijaju se pojedinacno po celoj biljci cvetne glavice svetloplave boje. Cvetovi su svetloplavi, vrlo lepi i upadljivi, sakupljeni z glavice koje izbijaju pojedinacno na stabljici ili na granama. Cveta obilno preko celog leta. Raste svuda kao korov, najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama, po obodima šuma i drugde ". Stanište: Ponegde se gaji radi korena od koga se spravlja surogat kafe (cigura). Ponegde se zapuštena mesta izjutra plave od iscvetale vodopije. Cela biljka je gorka i vrlo cvrsta tako da se teško kida i cupa. Vadi se u jesen, ocisti od zemlje i nadzemnih delova, iseci po dužini, nanizati na konac i sušiti u hladu na promajnom mestu. Zbog dugog korena dobro podnosi sušu. Razmnožava se semenom. nalazi se svuda u prirodi. Može se naci na pustim zemljištima, uz rubove putova, na livadama posebno na sušnim zemljištiina. Uzgaja se i kao kultuma biljka. .. Cikorija ili ti kod mene u momo kraju narodski izraz "gologuza",obozavaju je stiglici i cim se pojavi u toku godine,tada stablo i list a kasnije plavi cvetic ikrajem avgusta plod,caurice sa sitnim crnim semenjem Ovu biljku sve ptice jedu narocito cajzle, naravno i stiglici anefle i drugi, inace ona se koristi kod ljudi za zaustavljanje proliva i to veoma efikasno deluje. Mozes je brati i cuvati na nekom suvom mestu a mozes i seme da povadis(istreses) i stavis u neku ciniju ili pomesas sa ostalim semenom .
Последњи изменио Drle дана Wed Aug 04, 2010 10:21 am. измењено укупно 1 пута | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: VLASAC (ALLIUM SCHOENOPORASUM)!. Thu Jun 03, 2010 9:28 am | |
| VLASAC ( Allium schoenoprasum ) Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Europa, Azija, Sj. Amerika Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito Vlasac je visegodisnja biljka iz porodice luka koja raste u visinu oko 30 cm. Prema vrsti ima deblje ili tanje cjevkaste listove ( lici na mladi luk, samo je puno manji ). Raste iz minijaturnih lukcica koji zajedno sa korjenjem formiraju cvrstu grudu. Vlasac ima prelijepe roza cvijetice koji formiraju male loptice i zato je ukras svakog balkona. Medjutim ako ga se stalno reze za upotrebu , ne moze da dodje do formiranja pupova i cvjetanja. Sjeme se sadi u proljece i biljka izreste nakon dvadesetak dana. U prvoj godini je biljka prilicno slaba, a u svakoj narednoj sve jaca. Za upotrebu biljku treba sjeci otprilike na 3 cm iznad zemlje, pa onda cekati da biljka ponovo naraste za slijedece sjecenje ( raste prilicno brzo ). U periodu rasta potrebna joj je vlazmost. Od proljeca do jeseni povremeno djubriti. Prezimljava na svijetlom, hladnom mjestu. Razmnozava se putem sjemena u proljece ili dijeljenjem korjena u jesen. UPOTREBA: Vlasac se upotrebljava iskljucivo prijesan, jer kuhanjem gubi aromu i ukus. Upotrebljava se za salate, sosove, supe, namaze (npr. pomjesan sa mladim sirom), jela od jaja i sl. Ovaj blago ljuti zacin podrazava apetit i pospjesuje izmokravanje, pa sluzi i kao blagi diuretik. Vlasac : Trajnica , vrlo otporna na mraz. Raste kao samonikla biljka ,koja se dijeli iz gomolja.Listovi su bogati vit. A i C . Pospješuje probavu te spriječava razvoj bakterija. Biljka je blagi antibiotik. Pticama sam davao list i gomolje gotovo cijele zime . Vlasac – Allium schoenoprasum Vlasac je otporna lukovičasta trajnica, ukrasna i začinska biljka. Najmanja je vrsta iz obitelju luka, Alliaceae. Porijeklom je iz Azije, Europe i Sjeverne Amerike – jedina je biljka trajnica koja je porijeklom iz starog i novog kontinenta. Vlasac najviše voli vlažna i dobro drenirana tla, ali uspijeva u gotovo svim vrstama tala. Najviše voli sunčanu gredicu, ali uspijevati će i u polusjeni. Jedna je od prvih biljaka koja cvate na proljeće, počinje cvasti već početkom svibnja. Njegovi cvijetovi jako privlače kukce, pogotovo pčele. U kulinarstvu se koriste svježi i sušeni listovi biljke, lukovice se ne koriste. U trgovinama se kod polica s začinskim biljem uvijek može naći i sušeni vlasac. Može se uzgajati i na otvorenom ali i u teglama – tako ćete imati svježi začin cijele godine.Iz sjemena se uzgaja jako uspješno, može se sijati već u rano proljeće direktno na otvoreno. Prve godine je to prilično mala biljka, s tankim malim “listićima” ali već sljedećeg proljeća prvi put cvjeta i jako se razraste. Radi sumpora koji sadrži, juha od vlasca, razrjeđena s vodom, odlično je sredstvo za prskanje protiv pepelnice – djeluje antifungicidno. Zapravo, radi svog sastava slovi kao biljka koja općenito odbija nametnike. Sjeme dozrijeva na ocvalim cvjetnim glavicama, koje su zapravo skup mnoštva malih cvijetića. Cvjetne glavice nakon cvatnje izgube boju i poblijede, kad sjeme dozori počinje se samo rasipati – svaka cvjetna glavica stvara jako puno sjemenki. I za kraj još jedna zanimljivost – uglavnom cvjeta u jednoj nijansi, no tokom razdoblja cvatnje, ponekad cvijetovi postaju dvobojni – što točno utječe na to, još uvijek neznam, ali stvarno izgleda zanimljivo:) | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: TRATINCICA (BELLIS PERENNIS)!. Thu Jun 03, 2010 10:18 am | |
| Tratinčica! Tratinčica hladi jetra i čisti krv Tratinčica (Bellis perennis) se u narodnoj medicini koristi kao djelotvorno ljekovito sredstvo kod upale jetre, žučnog mjehura i žučnih kanala, te za čišćenje krvi. Od osušenih cvjetova, ali i listova, najčešće se priprema čaj, iako se za čišćenje krvi preporuča vino od cvjetova tratinčice. Vino od tratinčice: 100 g suhih cvjetova tratinčice i 1 neoguljen limun narezan na tanke ploške preliti sa 1 l crnog vina te dobro zatvoriti. Nakon što odstoji 15 dana, uz povremeno pretresanje, vino procijediti te uzimati 2-3 puta na dan po 1 malu čašicu. Vrlo je rasprostranjena biljka , tako da je zasigurno ima svuda oko nas u velikoj množini , na livadama i travnjacima a kažu da je ima i na 1800 met. Za naše ptice koristimo mlade listove i to sada u rano proljeće kada u njima ima najvrijednijih tvari po kojima je tratinčica najsličnija matovilcu . Mladi listovi sadrže gotovo sve skupine vitamina i minerala kao i karotena Ova izvanredna biljka koristi našim pticama kao djelotvorno ljekovito sredstvo kod upale jetre te kao čistać organizma od toksina . Ova se biljka može koristiti neograničeno tjekom cijele godine a i dostupna je isto tako. Od listova biljke i njenih cvijetova možemo raditi čaj . | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: CICAK (ARCITIUM LAPPA)!. Wed Aug 04, 2010 9:49 am | |
| Cicak ( arctium lappa ) carstvo: Plantae (unranked) Eudicots (unranked) Asterids red: Asterales porodica: Asteraceae Tribe: Cynareae rod: Arctium Ostali nazivi: gorki lepuh , lepušina , podlanica , repuh , veliki lepuh. Cicak je dvogodišnja biljka sa dugackim i sivosmedjim i vretenastim korenom. U prvoj godini rasta pojavljuju se veliki prizemni listovi s peteljkama nepravilnog srcolikog oblika. U drugoj godini izraste uspravna razgranata stabljika visine od 1 do 1,2 metra. Listovi su sve manji iduci prema vrhu stabljike. Cveta u glavicama s grimiznocrvenim cevastim , gusto zbijenim cveticima , koji imaju kukice pomocu kojih lako prijanjaju za odecu. Lekoviti deo biljke: Za lek se upotrebljavaju koren, listovi i seme. Dvogodišnje korenje sakuplja se u prolece i jesen, listovi dok su još mladi, a seme kad sazre | |
| | | Timbrado Moderator
Број порука : 247 Join date : 09.11.2009 Age : 50 Локација : Düsseldorf-Sabac
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Wed Dec 15, 2010 1:08 pm | |
| Silimed -Silybum marianum u prahu Kvalitet hrane
Silybum marianum seme sadrži silimarin, u kojoj je mešavina flavonoida silibinin, Isosilibin, Silidianin i Silicristin. Ovaj Flavonoidkompleks je prvi put izolovan 70-tih godina u Nemačkoj. Seme sadrži oko 1-4% tog označeni kao "silimarin" kompleksa. To je sposobnost da štite Jetru od raznih toksina (otrova) i podržava regeneraciju tkiva Jetre, gde se posebno koristi za podršku lečenje hroničnih inflamatornih bolesti Jetre i ciroze Jetre. Silybum marianum seme, ima relativno težak oklop. Manje ptice, kao i kanarinci, teško da su u stanju da oljuste semenke. Silimed je visokog kvaliteta Silybum marianum u prahu, koje se mogu selektivno koristi kod svih ptica. Za preventivnu terapiju za podršku Jetre mogu da se daju bilo sam ili u prahu, kao dodatak na meku hranu. Čaj se ne preporučuje, jer Flavonoidkompleks pomesan sa vodom lose deluje, gubi delovanje od 90%. | |
| | | Timbrado Moderator
Број порука : 247 Join date : 09.11.2009 Age : 50 Локација : Düsseldorf-Sabac
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Wed Dec 15, 2010 1:11 pm | |
| | |
| | | Timbrado Moderator
Број порука : 247 Join date : 09.11.2009 Age : 50 Локација : Düsseldorf-Sabac
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Wed Dec 15, 2010 1:15 pm | |
| | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Thu Dec 16, 2010 2:17 am | |
| | |
| | | Timbrado Moderator
Број порука : 247 Join date : 09.11.2009 Age : 50 Локација : Düsseldorf-Sabac
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Thu Dec 16, 2010 12:40 pm | |
| Drle, trazio sam ali nisam mogao da nadjem na nasem. A latinsko ime sam postavio (Silybum marianum). Inace ovo je vrsta ceslje, a svabsko ime je Mariendistel. U ovom postu se radi o preparatu u prahu ove ceslje i njene osobine. P.S. Hteo sam da preradim taj post, ali mi pokazuje da to mogu samo Admini. Da li je to neka greska, ili si ti promenio tu funkciju??? | |
| | | Drle Admin
Број порука : 2087 Join date : 13.05.2009 Age : 71 Локација : HAMBURG-SMEDEREVO
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! Thu Dec 16, 2010 11:38 pm | |
| Da Timbrado promenuo sam opcije da samo admini mogu da brisu i menjaju poruke, posto su pojedini clanovi kad im nesto ne pase na forumu i ne ide im se po njihovim dlakama poceli svoje postove da brisu i zbog toga sam vam svima oduzeo ove opcije sto ste imali do sada, pozdrav Drle | |
| | | Sponsored content
| Наслов: Re: DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! | |
| |
| | | | DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE! | |
|
Similar topics | |
|
| Permissions in this forum: | Не можете одговорити на теме у овом форуму
| |
| |
| March 2024 | Sun | Mon | Tue | Wed | Thu | Fri | Sat |
---|
| | | | | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | Calendar |
|
Top posting users this week | |
Top posting users this month | |
Ко је тренутно на форуму? | Укупно су 10 корисника на форуму :: 0 Регистрованих, 0 Скривених и 10 Госта :: 1 Bot Нема Највише корисника на форуму икад било је 70 Дана Sun Jan 06, 2013 3:33 am |
|