Ptice fauna Europe
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ptice fauna Europe

Ptice Fauna Europe
 
HomeLatest imagesТражиРегиструј сеПриступи

 

 KONOPLJAR-ANEFLA!........

Go down 
+6
Rale KG
IGOR 72
Rale
Steva
Drle
Petar
10 posters
Иди на страну : Previous  1, 2
АуторПорука
Drle
Admin
Admin
Drle


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 71
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Empty
ПорукаНаслов: Re: KONOPLJAR-ANEFLA!........   KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Icon_minitimeTue Oct 12, 2010 7:49 am

Svaka pesma nije ista a i mi svi nemamo iste ukuse, vazno je da se video ili audio zapisi postave pa svako neka sebi izabere sta mu se svidja i za svoju dusu.Zato dajte sto vise audio ili video zapisa, Drle cheers cheers cheers
Назад на врх Go down
Drle
Admin
Admin
Drle


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 71
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Empty
ПорукаНаслов: KONOPLJAR-ANEFLA!   KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Icon_minitimeWed Dec 01, 2010 10:28 am

Juričica (Acanthis cannabina)
Juričica (Linnet) Carduelis cannabina

Fringilla cannabina Linnaeus, 1758.

Sinonim: Acanthis cannabina.

Juričica (Acanthis cannabina) je izrazito plaha ptica iz porodice zeba Fringillae. U Hrvatskoj postoji čitav niz narodnih imena za tu pticu: juričica obična, jurka, konopljarka, crvena konopljarka, faganel, faganjel.

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image001sq

Par juričica u prirodi

Podvrste

Nominalna cannabina (Linnaeus, 1758), Europa i zapadni Sibir, zapadno do Irske, Walesa, i Engleske, južno do Pirineja, Sjeverne Italije, Slovenije, Sjeverne Hrvatske, Sjeverne Jugoslavije, Rumunske, Ukrajne (osim Krima), i Sjevernog Kazakstana; autohtona (Clancey, 1946), Škotska; guentheri Wolters, 1953 (sinonim: nana Tschusi, 1901), Madeira; meadewaldoi (Hartert, 1901), zapadni Kanarski Otoci; harterti (Bannerman, 1913), istočni Kanarski Otoci; mediterranea (Tschusi, 1903), Iberija, Baleari, Korzika, Sardinija, Sicilija, Južna Italija, Južna Hrvatska, Južna Jugoslavija, Albanija, Bugarska, i Grčka; nepoznata podvrsta, Sjeverno-zapadna Afrika od Maroka do Tunisa i vjerojatno Sjeverne Libije; bella (C L Brehm, 1845), Krim, Turska, i Levant istočno preko područja Kavkaza i Sjevernog Iraka do Irana i Jugozapadne Turkmenije; također, centralna Azija od Afganistana do jugo-zapadnih planina Altaja i Bogdo Ula (Sinkiang, Kina).

Osnovna obilježja (Karakteristike)

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image003kc
Mužjak juričice (Acanthis cannabina)

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image005cs
Ženka juričice (Acanthis cannabina)

Juričica je duga 13,5 cm i ima raspon krila 21–25,5 cm. Po obliku slična Gorskoj Jurčici ali sa kraćim repom i zbog toga izgleda malo kompaktnije; izrazito veća i duža od najmanje Sjeverne Jurčice (Alpske) (C. flammea cabaret) ali po veličini i strukturi slaže se sa većom Sjevernom Jurčicom. Mala, izrazito kompaktna, društvena ali nervozna zeba; predstavnik manjih, ispruganih pripadnika roda Carduelisa. Osim u mužjaka, prilično neugledno ruho pretežno smeđe odozgo i blijedo žučkasto-smeđe ispod, ističu se bijeli krajevi primarnih letnih pera i pera repa, izražajne pruge na leđima, prsima i bokovima, i blijede očne i bradne pruge. Mužjak u svadbenom ruhu je izrazito životopisan, sa svijetlo grimiznim čelom na sivoj glavi, grimiznim prsima i bokovima, skoro kestenjastim plaštom, ramenima, i pokrovom krila (nedostaju upadljive pruge). Ženka sivije glave nego mladi. Kljun je uvijek siv ili izrazito taman, nikada slamnato žut kao kod Gorskom Jurčice.

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image007012
1 Juričica odrasli mužjak, ljeti.
2 Juričica odrasli mužjak, zimi.
3 Juričica odrasla ženka.
4 Juričica mladi.
5 Juričica odrasli mužjak, zimi. Podvrsta: autohtona.
6 Juričica odrasli mužjak, ljeti. Podvrsta: bella.
7 Juričica odrasli mužjak, ljeti. Podvrsta: guentheri.
8 Juričica odrasli mužjak, ljeti. Podvrsta: harterti.

Odrasli mužjak u svadbenom ruhu ima upadljivu kombinaciju sive glave, bijele zone na krilima, i bijelih strana na repu. Iza mitarenja mužjaka u novom perju ženku, i mlade lako je zamijeniti posebno sa Gorskom Jurčicom, Sjevernom Jurčicom, Čižkom, i ženkom i mladim Žutaricama. Let lagan i nagao sa lakim uzletima; rastuće valovit kod kratkih letova, ali kod dužih letova sastoji se od kratkih, strmovitih (valovitih) gibanja uzrokovanim serijom naglim udara krila nakon kojih slijedi zatvaranje krila.

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image008cj
1 Juričica odrasli mužjak, ljeti.
2 Juričica odrasla ženka.
3 Juričica mladi.
4 Gorska Juričica odrasli mužjak, zimi.
5 Gorska Juričica odrasla ženka, zimi.
6 Sjeverna Juričica odrasli mužjak, zimi.
7 Sjeverna Juričica jednogodišnji mužjak, zimi.
8 Sjeverna Juričica odrasli mužjak, zimi. Podvrsta: cabaret.
9 Sjeverna Juričica jednogodišnji mužjak, zimi; Podvrsta: cabaret.

Stanište

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image009p0

gnjezdarica, stanarica prisutna cijelu godinu.KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image01201


prisutna samo tijekom zime.KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image014cf



gnjezdarica, selica prisutna samo ljeti.KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image016vq



U Zapadnom Palearktiku, gnijezdi se skoro u čitavom Europskom borealu, u kontinentalnoj, mediteranskoj, i stepskoj klimatskoj zoni, koje se protežu do priobalne Sjeverne Afrike i jugo-zapada Azije, na oba kontinenta, dok manje prema, Atlantskom podneblju. Pretežno ptica nizina, ali također rasprostranjena u pogodnim brdovitim područjima, i u Švicarskim Alpama se gnijezdi do 2200–2300 m na suhim pustopoljinama, alpskim livadama, ili kamenjarima gdje uspijevaju niski četinari ili divlje cvijeće (trave). Općenito izbijegava guste niske šumarke i šume osim onih otvorenog tipa sa čistinama ili proplancima sa pristupom nasadima divljih (ili nekih sličnih) biljaka na neobrađenim zemljištima. Nastanjuje močvarna područja, ali više voli grmlje i vegetaciju sa suhim sunčanim mjestima, farme sa živicama ili niskim stablima, vinograde, voćnjake, makiju, neobrađena polja, mlade plantaže, i neupotrebljene krajeve šume; također, u nekim područjima, ruralne i suburbane vrtove, i industrijske pustopoljine. Izvan perioda gniježđenja odlazi na otvorenija staništa, kao što su slane bare, šljunčane obale, i pješćane dine, kao i poljoprivredna zemljišta.

Rasprostranjenost

Nema većih promjena osim na Sjeveru, gdje je granica rasprostranjenosti uvjetovana promjenljivošću nastupanja vrlo oštrih zima.
Velika Britanija Mnogobrojna na istoku, jugu i priobalju.
Irska Zabilježeno opadanje (nestajanje).
Belgija Lokalno oko 1930, otkada se raširila cijelom zemljom; nedavno zabilježeno opadanje u Limburgu.
Norveška Nestala je sa sjevera zemlje (u opadanju od 1955; zadnje opažanje 1970-tih); neznatno širenje na jugo-istok i zapad.
Finska Na početku 20-tog stoljeća, skoro nestala iz večine dijelova na kojim se rasprostirala (južni i središnji dio). Sporo obnavljanje od kasnih 1940-tih. Za vrijeme blagih zima ranih 1970-tih rasprostranila se do sjevera, ali nadoilazeće hladne zime 1980-tih zaustavile su širenje.
Austrija Regionalno uobičajena na istoku.
Španjolska, Ukrajna Neznatno (blago) povećanje.
Turska Široko rasprostranjena, općenito manje na sjeveru, na istoku često uobičajena.
Jordan Uobičajena u sjevernom dijelu područja rasprostiranja, sve manje uobičajena prema jugu.
Irak Vjerojatno se gnijezdi na sjeveru.
Alžir Uobičajena u području Tella, ali rijetka u području Sahare.

Slučajna na područjima Farskih otoka, Kuvajta (ili vrlo rijetka zimi), Mauritanija.

Iznad zapadnog Palearktika, rasprostire se istočno preko Zapadnog Sibira do oko 90°E (istočno), zatim jugo-zapadno preko planina središnje Azije (obuhvačajući velik dio Kazakstana) do Afganistana i Irana.

Populacija

Nedavno zabilježeno smanjenje u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Finskoj, i Estoniji, a opadanje je zabilježeno i u Irskoj, Belgiji, Njemačkoj, Danskoj, Skandinaviji, Češkoj Republici, Slovačkoj, i Švicarskoj; vjerojatno zbog intenzivnog širenja agrikulture. Neznatno povećanje u Španjolskoj i Ukrajni. Na ostalim područjima rasprostranjenosti čini se stabilna.
Velika Britanija 520 000 područja 1988–91. Strmovito opadanja od najslabije 1977, vjerojatno zbog izrazitog gubitka izvora hrane uzrokovanog povišenom upotrebom herbicida, malo poboljšanje na farmama ranih 1990-tih.
Irska 130 000 područja 1988–91
Francuska Preko 1 milion parova.
Belgija 150 000 parova 1973–7. Opadanje od 1980-tih, poglavito na farmama.
Luksemburg 14 000–18 000 parova.
Nizozemska 60 000–130 000 parova 1989–91. Izrazito opadanje (nestajanje) (i dalje se nastavlja) vjerojatno od 50–80% od sredine 1960-tih
Njemačka 669 000 parova sredinom 1980-tih. Na istoku, 180 000×90 000 parova ranih 1980-tih. Nedavno zabilježeno nestajanje u Schleswig-Holsteinu i drugdje.
Danska 160 000–1,8 miliona parova 1987–8.
Norveška 10 000–15 000 parova 1970–90.
Švedska 100 000–250 000 parova kasnih 1980-tih.
Finska 15 000–20 000 parova kasnih 1980-tih.
Estonija 20 000–50 000 parova u 1991.
Latvija 10 000–25 000 parova u 1980-tim.
Litva Uobičajena.
Poljska Lokalno izrazito brojna.
Češka Republika 60 000–120 000 parova 1985–9.
Slovačka 40 000–60 000 parova 1973–94.
Mađarska 60 000–100 000 parova 1979–93.
Švicarska 30 000–60 000 parova 1985–93.
Španjolska 1,7–3,3 milion parova.
Portugal 100 000–1 milion parova 1978–84.
Italija 100 000–300 000 parova 1983–95.
Malta 5–10 parova.
Grčka 50 000–80 000 parova.
Albanija 1000–5000 parova u 1981.
Hrvatska 35 000–40 000 parova.
Slovenija 10 000–20 000 parova.
Bugarska 50 000–500 000 parova.
Rumunija 250 000–400 000 parova 1986–92.
Rusija 10 000–100 000 parova.
Belorusija 130 000–180 000 parova u 1990.
Ukrajna 900 000–1 miliona parova u 1986.
Moldavija 25 000–40 000 parova u 1988.
Azerbedžan Uobičajena.
Turska 1–10 miliona parova
Cipar Lokalno izrazito uobičajena; vjerojatno stabilna
Izrael Nekoliko stotina parova u 1980-tim.
Jordan Uobičajnija na sjeveru nego jugu područja rasprostiranja.
Tunis, Maroko Uobičajena.
Madeari Rijetka
Kanarski Otoci Uobičajena i široko rasprostranjena.

Seoba

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image018th



Djelomična selica, većina ptica se giba jugo-zapadno ili jugo-jugozapadno na uskom frontu preko zime unutar i malo južnije od područja gnježđenja, sa koncentracijama na Mediteranu. Izbjegavaju površine sa visokom nadmorskom visinom. Skitalice. Vrste koje nastanjuju otoke na Atlantiku su stanarice, kao vjerojatno i neke mediteranske populacije.

Godišnji ciklus juričice

Vrijeme seobe je produljeno. Jesenska seoba kolovoz–studeni, vrhunac je sredinom rujna do sredine listopada na sjeveru Europe, i listopada na jugu. Prelet Gibraltarskih Vrata je ranije nego kod ostalih pripadnika porodice Fringillidae, počinje drugom polovicom rujna, kulminira sredinom listopada nekada se produljuje u studeni. Prelet kasni na središnjem i istočnom Mediteranu, većinom sredinom listopad do studenog, do sredine studenog u Izraelu. Proljetna seoba počinje ranije, sa kretanjima od veljače, iz oba (južnog i središnjeg) zimovališta. Dolazi u Veliku Britaniju sredinom ožujka do ranog svibnja, glavninom u travnju. Stiže u Švedsku krajem ožujka do travnja. Dolazi na područje Lenjingrada (sjeverno-zapadna Rusija) u ožujku za ranih proljeća, ali obično u travnju, sa kontinuiranom seobom kroz travanj-svibanj.

Hrana

Sjemenke male do srednje veličine; vjerojatno uzima manje bezkičmenjaka nego ijedna druga zeba Zapadnog Palearktika osim Krstokljuna ili Gorske Jurčice. Zimi formira velika miješana jata sa ostalim zrnojedima koja krstare otvorenim zemljištima, hrani se mnogo više na tlu nego ljeti, iako nastoji ostati zajedno u grupama unutar ovakvih jata. Poglavito ovisi o korovu otvorenih zemljišta i neobrađenih površina (posebno Polygonaceae, Cruciferae, Caryophyllaceae, i Compositae), tako da su joj navike određene velikim širenjem agrikulturnih postupaka.

Socijalni model i ponašanje

Izrazito društvena izvan perioda razmnožavanja, formira jata (ponekada stotine ili čak tisuće primjeraka) za hranjenje, počinak, ili seobu. Sustav parenja je očigledno večinom monogaman, sa povremenim nastupanjem poligamije (2 ženke se pare sa jednim mužjakom). Kod parenja je teritorijalna, iako je površina koju brani očigledno mala, a labave susjedske grupe od 2–12 ili ponekad do nekoliko desetaka ili više parova, sa nekim gnijezdima samo nekoliko metara razdvojenih; više parova odvojeno (samo). Kao i kod drugih pripadnika Carduelinae, pjev male teritorijalne značajnosti kroz skoro čitavu godinu, na početku sezone razmnožavanja (i u kasno ljetnih i jesenskih jata) često više mužjaka zajedno. Glasanje mužjaka može se čuti nakon nekoliko dana pri povratku na područje gniježđenja sa uzdignute prečke (povremeno sa tla) i u letu. Ponekad pjevaju u normalnom letu, ali pravi letni pjev također prakticiraju. Mužjak uzleti sa prečke dok pjeva i uzdigne se oko 10 m, tad pjeva dok leti u nepravilnim kružnicama sa brzim udarima krila, rep široko raširi; silazi lepršavo ili jedriličari u spirali, ptica se vraća na istu prečku ili slijeće blizu nje).

Glasanje

Glasanje se sastoji od (ugodnih, muzikalnih i promjenljivih, brzih (iznenadnih), živih cvrkutanja, uvrštavajući mnogo malih cijelina (nekih ugodno nježnih), trila ili tremola (neke sa metalnim prizvukom), atraktivnih i melioznih izvijanja i zviždanjem nalik na frulu, i ‚gukanje‘ ili zvukovi koji podsjećaju na struganje; obično kratkotrajno. Tipično počinje sa serijom zovova ili modificiranih jedinica, ‚gigigi‘ u dugoj ubrzavajućoj sekvenci, ponekad rast i pada u vrhuncu; određeni drugi zovovi mogu predhoditi ili biti uključeni u pjesmu. Serije dobro razmaknutih delikatnih zveckanja i veselih uzrujanih cvrkuta ili motiva od oba spola, ponekada kao naizmjenični duet; mogući tip pjesme. Ljetni je pjev sličan zelenduru (Carduelis chloris), ali više nazalan, u višim tonovima i manje melodiozan. Glavni kontaktni zov lagano metalno cvrkutanje, npr. ‚kekeke-keke‘, ‚gegege‘, ‚tett-tett-terrett‘, ‚čičičičit‘; (dano jednostruko), uobičajeno 2 u brzom slijedu, ili više serija koje povezuju jato ili obitelj u letu ili na tlu. Zov uzbune žalostan, cviljeći, pomalo napet ‚hoooi‘ or ‚tsooit‘.

Razmnožavanje


KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image019m


Sezona
Južna Engleska: jaja nesu sredinom travnja do ranog kolovoza. Južna Finska: početak nešenja jaja kasni travanj, vrhunac nešenja početkom svibnja do kraja lipnja. Velika Britanija (zapadna Francuska): vrhunac nešenja za prvo gnijezdo kasni travanj do ranog svibnja; za drugo gnijezdo, prvi tjedan lipnja. Jugo-zapadna Švicarska: na 2000 m, jaja nesu glavninom krajem svibnja i početkom lipnja; zadnje gnijezdo u drugoj polovici srpnja. Rusija: u području Lenjingrada (sjeverno-zapadna Rusija), jaja legu od travnja do kolovoza sa vrhuncem u lipnju. Sjeverna Afrika: nesu od kasnog ožujka, uglavnom u travnja. 2 gnijezda (legla), 3 u pogodnim uvjetima.

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image021oi



Mjesto
Vrlo nisko u gustom, često u trnovitom, grmlju, šikari, živici, ili pak na tlu; učestalo u mladoj crnogoričnoj plantaži. Zimzeleno raslinje obično preferiraju rano u sezoni za prva gnijezda (legla), naredna gnijezda učestalo u bijelogoričnom drveću i grmovima kada prolistaju. Gnijezdo: Temelji su grančice, korjenčići, vlati, a unutrašnjost je obložena mahovinom, dlakama, vunom, pahuljice na biljkama (maslačak), ponekada perje, papir, itd.

Jaja
Polu eliptična, glatka, i bez sjaja, vrlo različita po obliku i boji; blijeda do bijelkasto-plava, ponekada svijetlo siva, sa izražajnim mrljama, pjegicama, i šarama ružičastim, grimiznim, ili grimizno-smeđim, isto tako veće mrlje različitih nijansi crvene do crnkasto-grimizne; oznake uglavnom na širem kraju. Gnijezdo: 4–6 (3–7) jaja.

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image023e

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Image025mkc


Inkubacija
12–14 dana.

Vrijeme provedeno u gnijezdu
10–17 dana.

Raspon krila: C. c. cannabina: mužjak 78–85, ženka 76–82 mm.
Težina: C. c. cannabina: mužjak uglavnom 17–22, ženka 15–21 g.

Zemljopisne varijacije (geografske rase)

Poprilično male; uključujući veličinu (dužinu krila, repa, ili pisnice (noge)), relativna dužina, dubina, i širina kljuna, i jačina boje, posebno sive na stražnjem dijelu vrata (i smeđe na leđima i ramenima). Boja je ovisna o vremenskom periodu (jako je uvjetovana bijeljenjem i iznošenošću), posebno kod južnih populacija; varijacije su također zbunjujuće budući da veliki broj C. c. cannabina prezimljuje na području gnježđenja mediteranskih i blisko istočnih vrsta.

4 grupe odvojene na temelju veličine i dubine kljuna: (1) C. c. cannabina (sjeverna Euroazija od Irske do zapadnog Sibira, južno do Pirineja, Sjeverne Italije, Sjevernog Balkana, i Ukrajne) i autohtona (Škodska), sa prilično dugim krilima i vitkim kljunom; (2) bella (Turska, Cipar, Levant, i Krim preko područja Kavkaza i Irana do jugo-zapadne Turkmenije) sa dužinom krila kao C. c. cannabina ili neznatno duljom ali kljunom tanjim u bazi; (3) Vrste Atlanskih Otočja (guentheri na Madearima, meadewaldoi na zapadnim Kanarskim Otocima istočno do Velikog Kanarskog Otoka, harterti na istočnim Kanarskim Otocima), i mediterranea (Ibiza, južna Italija, Dalmacija, Albanija, Grčka, i mnogi otoci u Mediteranu od Baleara do Krete i Karpata u Grčkoj) sa poprilično manjim krilima i vitkijim kljunom (kao C. c. cannabina); (4) populacija Sjeverne Afrike, još bez naziva (pojavljuje se oko Maroka i planina Alžira i u blizini Tunisa, moguće još u nizinama Alžira i Tunisa i na sjeveru Libije) sa kratkim krilima (kao u 3. grupi) i tankim kljunom (kao u 2.).

2 različite grupe po boji, odgovaraju grupiranju po dubini kljuna u gore navedenim primjerima: (1) tamnije, vitkijeg kljuna nominalana cannabina, mediterranea, i Atlanske vrste; (2) svijetlije, debljeg kjuna Sjeverno Afričke populacije i bella.

PREUZETO SA INTERNETA




Назад на врх Go down
mica vasic
Pocetnik
Pocetnik
mica vasic


Број порука : 32
Join date : 12.12.2010
Age : 52
Локација : Aleksinac-Srbija

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Empty
ПорукаНаслов: Re: KONOPLJAR-ANEFLA!........   KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Icon_minitimeSat Jun 04, 2011 1:53 pm

Назад на врх Go down
Drle
Admin
Admin
Drle


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 71
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Empty
ПорукаНаслов: Re: KONOPLJAR-ANEFLA!........   KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Icon_minitimeSat Jun 04, 2011 2:16 pm

Mico jel je ovo divlja ptica sto ce da lezi il je to konopljar koji je izveden u kafezu, mislim na roditelje, pozdrav Drle
Назад на врх Go down
mica vasic
Pocetnik
Pocetnik
mica vasic


Број порука : 32
Join date : 12.12.2010
Age : 52
Локација : Aleksinac-Srbija

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Empty
ПорукаНаслов: Re: KONOPLJAR-ANEFLA!........   KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Icon_minitimeSun Jun 05, 2011 12:36 am

Otac je divlja ptica, majka nije .
Назад на врх Go down
lepotica cana
Pocetnik
Pocetnik



Број порука : 9
Join date : 09.12.2012
Age : 55
Локација : leskovac

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Empty
ПорукаНаслов: Re: KONOPLJAR-ANEFLA!........   KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Icon_minitimeThu Jan 03, 2013 1:53 pm

da l aniflan samo u vreme parenja dobije crvene grudi i crveno celo,ili mu je stalno tako?

evo dve slike pa mi pomognite na jednoj se nazire crvenilo na grudima Rolling Eyes

KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Anifla



KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Aniflan
Назад на врх Go down
Sponsored content





KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Empty
ПорукаНаслов: Re: KONOPLJAR-ANEFLA!........   KONOPLJAR-ANEFLA!........ - Page 2 Icon_minitime

Назад на врх Go down
 
KONOPLJAR-ANEFLA!........
Назад на врх 
Страна 2 of 2Иди на страну : Previous  1, 2
 Similar topics
-
» PLANINSKA ANEFLA
» KONOPLJAR KAMENJAR!!!
» BASTARDI-MELEZI KONOPLJAR X STIGLIC!.

Permissions in this forum:Не можете одговорити на теме у овом форуму
Ptice fauna Europe :: KONOPLJAR ( Carduelis cannabina)-
Скочи на: