Ptice fauna Europe

Ptice Fauna Europe
 
HomeFAQ/УпутствоТражиРегиструј сеПриступи

Share | 
 

 CUVANJE I NEGA STIGLICA

Погледај предходну тему Погледај следећу тему Go down 
АуторПорука
Drle
Admin
Admin


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 63
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

ПорукаНаслов: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Sun May 17, 2009 12:34 am

O čuvanju štiglica u kavezu napisani su mnogi tekstovi u različitim časopisima i knjigama.Većina njih je napisana veoma slično,opisuju izgled štiglica i njegov život u prirodi,kažu ponešto o mogućnostima razmnožavanja u kavezu i ukrštanja sa drugim vrstama ptica,i to je uglavnom to.Ali,nešto detaljnije o samom čuvanju,školovanju i odgoju rijetko je dostupno.Zašto?Ne zato što je malo odgajivača i ljubitelja,koji se time bave,već zato što je to područje u kome svi imaju neke svoje tajne.Način čuvanja,odgoja i školovanja štiglica je uglavnom zasnovan na dugogodišnjem iskustvu i ljubomorno čuvanim tajnama,koje je malo koji odgajivač spreman da prenese drugima.Ovaj tekst ima za cilj da razotkrije neke od tih tajni i pomogne mladim odgajivačima i ljubiteljima u njihovom radu sa pticama.

Sistem držanja i školovanja o kome ovdje pišem potice iz Južne Evrope i poznat je već dugo,ali je o njemu malo pisano.Na početku,treba da kažem da rad počinje od nabavke ptice.Potrebno je da se nabave mlade ptice,bez boje,po mogućnosti sto ranije po odvajanju od roditelja.Rad je moguć i sa starijim pticama,koje već imaju boju,bilo da su uhvaćene u prirodi ili nabavljene od odgajivača,ali su tada rezultati slabiji.Gdje nabaviti ptice?Najbolje je ako možemo da ih nabavimo od odgajivača koji razmnožavaju štiglice. Njihova iskustva kažu da su ptice izležene u kavezu pogodnije za školovanje i da pjevaju više od uhvaćenih ptica. Druga opcija je da ih uhvatimo u prirodi u periodu Jul-Avgust.Naravno,za školovanje je potrebno da se nabave mladi mužjaci,posto ženke ne pjevaju ili pjevaju veoma slabo.Polni dimorfizam kod štiglica nije izrazit ni kod odraslih ptica,a kod mladih je još teže odrediti pol.Zato,pri izboru treba uzeti mlade koji su krupniji,sa većim bijelim poljima na repnim perima(kod odgajivača poznatim kao “špiljeri” ili “špigle”).Manje iskusnim ljubiteljima ovo razlikovanje polova moze da predstavlja problem,ali postoje razlike koje mogu da se uoče,pogotovo ako se istovremeno posmatraju mladi oba pola.U kasnijem periodu,kad ptice počnu da se mitare i da dobijaju boje odraslih ptica razlika može jasno da se uoči.Boje mužjaka su intenzivnije, “brkovi” u korijenu kljuna su izrazito crni,crvena maska prelazi polovinu oka I pregib krila je crn.Kod ženki ovaj pregib je sivozelenkast,nekad smeđ,“brkovi” su sive ili sivobijele boje i maska ne prelazi polovinu oka.U periodu kad dobijaju boju mladi mužjaci vec počinju da pjevaju,tako da i po tome možemo da ih razlikujemo od ženki.Ipak,i pored svega,i iskusnim odgajivačima promakne poneka ženka,koja onda može da posluži kao baza za uzgoj u kavezu,koji je poslednjih godina postao aktuelan u svijetu,a i kod nas.Nakon što smo nabavili ptice,smještamo ih u volijeru(što veću ,to bolju),po mogućnosti na otvorenom(balkon i slično),i počinjemo sa školovanjem.Što se ishrane tiče,mladim pticama treba da obezbijedimo što raznovrsnija hraniva.Najčešće,osnovu ishrane predstavlja hrana za kanarince uz dodatke nigera,konoplje,suncokreta,salate i raznih vrsta divljeg sjemena koje skupljamo u prirodi.Kod izbora divljeg sjemena treba obratiti pažnju na ishranu ptica u prirodi,odnosno treba posmatrati gdje se zadržavaju i šta jedu ptice u prirodi.Pored sjemenske hrane,treba obezbijediti zeleniš(kupus,salata,list i cvijet maslačka—od njega ptice dobijaju intenzivnu boju),voće i povrće(jabuke,kruške,mrkva,krastavac i slično),animalna hraniva(jajčana hrana,bilo industrijska,bilo pravljena kod kuće),naravno mineralna hraniva(sipina kost,grit,kuhinjska so,drveni ugalj)I pijesak.Takođe,svježa i čista voda za piće i kupanje je obavezna..Mladi štiglici su veoma osjetljivi na abdominalne infekcije,tako da treba obezbijediti maksimalnu higijenu i periodično preventivno davati nešto od lijekova (ESB3 se pokazao kao dosta dobar).
Za školovanje mogu da se koriste živi učitelji,što je bolje,ili različiti snimci pjesme na CD-ovima ili kasetama.Ovi snimci uglavnom sadrže samo određene dijelove pjesme koju želimo da postignemo.Živi učitelji,jedan ili više njih,su odvojeni od mladih ,da ne bi bili ometani u pjesmi,a i zbog toga što su raspjevani štiglici često agresivni prema drugim pticama.Mlade ptice najbolje usvajaju pjesmu rano ujutru i kasno popodne(tada se i štiglici u prirodi najviše raspjevaju),tako da u tom periodu treba puštati CD-ove i kasete,po par sati dnevno.Da bismo umirili ptice u vrijeme “časova”,možemo malo da zamračimo volijeru,ali to nije neophodno.Ako nemamo učitelja ili snimak pjesme,ne treba se brinuti,jer ptice imaju genetski urođenu pjesmu,a školovanje samo pomaže da se taj potencijal ispolji i uobliči.Tokom jeseni ptice se izmitare i počinju da pjevaju punim glasom,kada već mogu da se primijete neke ture u pjesmi. Ali,školovanje traje i dalje.Ptice su za sve ovo vrijeme u volijeri,gdje ostaju tokom jeseni i zime,pa sve do proljeća.
U proljeće,negdje u periodu druga polovina Aprila-početak Maja(zavisno od vremenskih prilika i spoljne temperature)sada već odrasle ptice se odvajaju pojedinačno u male kaveze.Dimenzije ovih kaveza mogu da budu različite,ali se najviše koriste kavezi dimenzija oko 25*15*20 cm.Kavezi se smještaju u kutije(slično koferima za držanje i školovanje malino kanarinaca,vidi sliku) i to tako da se ptice vide. U ovom periodu veoma je važno da se pticama obezbijedi jaka hrana(povećan procenat masnog sjemena,naročito konoplje,klijalo sjeme—najbolje niger i konoplja,jajčana hrana,zeleniš—list i poluzreli cvijet maslačka ,obavezno). Nakon par dana,kada se ptice malo smire i naviknu na mali prostor,počinjemo sa treningom.Kako trenirati ptice? Treniramo ih tako što ih vadimo iz kutije i postavljamo tako da se ne vide.Treninzi u početku traju kraće,po 10-15 minuta,a kasnije,kad se kod ptica razvije uslovni refleks,se produžavaju,da bi na kraju trajali oko 1 sat ili i duže.Ovakve treninge ponavljamo nekoliko puta dnevno,najbolje rano ujutru i kasno popodne,kada sunce nije jako.Ptice će u početku biti pomalo stidljive,ali će sa vremenom početi da pjevaju punim glasom.U toku cijelog odgoja,a posebno u ovom periodu,važno je naviknuti ptice na prisustvo ljudi,da bi pjevale i pred njima.Kako treninzi napreduju,ptice pjevaju sve više i sve glasnije,tako da je moguce izvršiti selekciju po željenoj pjesmi.Vrhunac pjesme je moguće prepoznati po tome što vrh kljuna gubi crnu boju I postaje ružičast,ptica stalno ponavlja određene dijelove pjesme i pjeva na druge ptice kada joj ih primaknemo.Ovakvi treninzi traju tokom proljeća i ljeta,sve dok negdje krajem ljeta ptice ne počnu da mijenjaju perje,kada ih smještamo u volijeru i ciklus se ponavlja sledeće sezone.Ovakvim načinom držanja postići ćemo da ptice lijepo izgledaju,da budu zdrave i da žive dugo.
I,za kraj,važno je reći da štiglic,za razliku od drugih ptica,sa godinama ne slabi sa pjesmom,vec naprotiv,kao staro vino,postaje sve bolji i bolji.

Uz najbolje želje svim ljubiteljima najljepše ptice na svijetu,
Đorđe Savić



TEKST JE PREUZET SA INTERNETA

--------------------------------------------------------------------------------
Назад на врх Go down
http://pticefaunaeurope.forumotion.net
Drle
Admin
Admin


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 63
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Fri Jul 31, 2009 1:45 pm

Češljugar - držanje i uzgoj
Jürgen Marek
Gospodin Jürgen Marek češljugare uzgaja više od 10 godina. On u svom tekstu ne razdvaja podvrste češljugara (npr. Carduelis Carduelis Major od drugih podvrsta), jer je to za uzgoj i njegu ovih ptica nebitno, budući da su njihova prehrana i uzgoj u pokušaju domestificiranja identični. Drži ih na lođi u letarkama širine 0,65 m, dubine 1,25m i visine 2,30m. Lođa je otvorena cijele godine. Iz njegovog teksta izdvojio sam one dijelove koji će našim uzgajateljima biti od koristi.
Češljugari su poznati, kao i mnoge nedomestificirane ptice da oni sami odabiru partnere. Stoga im treba osigurati makar i minimalnu mogućnost samoizbora. Jednoj ženki u letarki pridružujemo najmanje dva mužjaka ili pak jednom mužjaku najmanje dvije ženke. Ako to učinimo početkom zime već u veljači primjećujemo prve znakove simpatija koje se izražavaju u traženju kontakta kljunovima. Početkom proljeća primjećujemo, karakteristično za češljugare, horizontalno zakretanje tijelom (lijevo-desno) s istovremenim spuštanjem krila i širenjem repa. Usklađivanje u fazi uparivanja (samostalnog izbora partnera) , počinje onda kada partner sjedi nasuprot u istovjetnoj poziciji i usklađenih pokreta. Zatim se često prate zajedničkim letom s jedne pozicije na drugu.
Približavanjem parenja, pojačavanjem nagona, netrpeljivost prema suparnicima jača i sada treba odvojiti parove. Iskustvo g. Mareka govori kako s parenjem možemo računati u drugoj polovici travnja. Prvi nasad bude položen početkom svibnja. Ove navode potvrđuje njegova evidencija koju vodi pedantno, a odnosi se na cjelogodišnje držanje ptica u vanjskim uvjetima. U sobnom držanju ptica, parenje i nesenje jaja počinje ranije, ali ishod je nesiguran. Broj neoplođenih jaja je tada vrlo visok.
Pokazuju li ptice interes za gradnju gnijezda dajemo im na raspolaganje mahovinu, suhu travu, životinjsku dlaku, kozmetički vatu, pamuk (može i 'pamuk' topole, ciganskog perja, vrbe, šaša - op. prev.). Vata, pamuk i životinjske dlake, osim za gradnju gnijezda, služe i za 'nagovaranje' partnera, tako da ih ptice čupaju i nose amo-tamo po letarci.
G. Marek koristi plastična gnijezda za kanarince stasa. Gnijezdo stavi u prednji dio letarke ispod krova na gredu za koju ga pričvrsti vijkom. Kako bi se parovi privikli na gnijezdo on drži dva gnijezda cijele godine u svakoj letarci. Početkom gniježđenja vadi stara gnijezda i postavlja novo. Ako zbog bilo kojeg razloga nije postavio plastično gnijezdo tada bi njegovi češljugari uvijek koristili borove grane (koje stavlja radi dekoracije) kao podlogu za gnijezdo. Nesenje jaja se odvija u jutarnjim satima, u pravilu oko sedam sati. Nasad većinom broji pet jaja, rijetko četiri.
Ponašanje mužjaka prema partnerici za vrijeme ležanja na jajima je različito i jako individualno. Raspon ponašanja seže od potpune ravnodušnosti do osobite brižljivosti, a očitava se u hranjenju partnerice u gnijezdu, čestim obilaskom, praćenjem pri izlijetanju iz gnijezda, dakle sudjelovanjem baš u svemu.
Dvanaestog do četrnaestog dana vale se pilići. Tada se opaža veća aktivnost hranjenja koje se slijedećih dana još intenzivira. Partner hrani svoju ženku na gnijezdu, tako da ona ne mora napuštati gnijezdo zbog uzimanja hrane. Izlazi samo zbog pijenja vode i nužde. Negdje oko četvrtog dana ženka preuzima kompletnu obvezu hranjenja i radi uzimanja hrane napušta gnijezdo. Time je mužjaku omogućeno direktno hranjenje potomstva.
Važnu ulogu u uzgoju češljugara ima davanje poluzrelog sjemenja divljih korova i trava. Ako se roditeljima nude odgovarajuće biljke u dostatnim količinama i hranjenje će biti obilatije. Poluzrelo sjemenja maslačka (može i čuvano u zamrzivaču), davano u velikim količinama, ima naročitu ulogu u ishrani mladunaca. Prirodna hrana je bitna u uzgoju češljugara. Trebalo bi je davati najmanje do polovice vremena provedenog u gnijezdu, što znači do starosti mladunaca od sedam, osam dana. Tada će roditelji rado preuzeti i klijavu hranu kao zamjenu prirodnoj hrani. Starenjem mladunaca raste udio suhe sjemenske hrane u njihovoj prehrani. Za vrijeme cijelog uzgoja mladunaca trebamo davati i svježi list maslačka.
G. Marek istovremeno svojim češljugarima daje lutke crva brašnara (najbolje u mekoj ovojnici) koje rado jedu. Crve brašnare hrani zobenim pahuljicama, nasjeckanim listovima maslačka i koprive. Povremeno im daje naribanu mrkvu koju posipa s Nekton-S prahom. Ribana mrkva ima prednosti jer je crvi više vole nego u komadima, lakše je probavljaju, a tako ih je lakše vitaminizirati. Ovaj uzgajatelj samo iznimno rijetko daje jajnu hranu i kako sam kaže ona ne igra nikakvu ulogu u ishrani njegovih češljugara. Nakon izlijetanja ptića ponudu životinjskih bjelančevina treba malo - pomalo smanjivati. Tjedan dana nakon izlijetanja više ne daje lutke crva brašnara.
U kasnijem uzgoju, lipanj / srpanj, obzirom da poluzrelog sjemenja maslačka više nema (ako ga niste spremili u zamrzivač), može ga se nadomjestiti drugim biljkama koje dozrijevaju u to vrijeme. Tako možemo dati poluzrelo sjeme repice, koju lako nalazimo i obilat je izvor prirodne hrane. Dobro će prihvatiti i mliječnu zriobu raznih kostriša, prvenstveno poljskog ostaka (Sonechus arvensis) i biljke livadna kozja brada (Tragopogon pratensis) koju Njemci zovu Wiesn - Bocksbart. Povremeni uzgoj samo s klijavom hranom, lutkama crva brašnara i svježim listovima maslačka isto tako prolazi uspješno kod ovog uzgajatelja češljugara.
Prema njegovom iskustvu, ako nisu uznemiravane, mlade ptice ostaju u gnijezdu oko šesnaest dana. Nakon izletanja roditelji će ih hraniti još dva do tri tjedna i to prvenstveno mužjak jer ženka zasniva slijedeći nasad. Mlade ptice treba prstenovati šestog dana života. Samo iznimno rijetko će roditelji zbog prstena izbaciti mladunce iz gnijezda (navodi samo jedan slučaj).
Sa prehranom češljugara nema problema. Kao temeljnu hranu daje sjemensku mješanicu za čižke i za češljugare firme Blatner. U proljeće daje klijavu hranu iste te firme za čižke koja je naročito bogata sjemenjem raznih salata i nigerom. Važno je davati minerale a daje ih u formi grita od školjaka i kalcija u formi usitnjenih ljusaka kuhanih kokošjih jaja. Potreba za mineralima je naročito pojačana u uzgojnom periodu (nesenje jaja i rast mladunaca) te periodu promjene perja. Hrana životinjskog podrijetla već je prije navedena. Od zelene hrane daleko najviše daje maslačak (list i glavice). Za maslačkom postoji interes češljugara i u mitarenju. Osim maslačka češljugari naročito vole i uživaju u poluzrelom sjemenju noćurka (Oenothera biennis). Ono dozrijeva u srpnju i kolovozu a nalazi se u sjemenim mahunama ove biljke. Stare i mlade ptice s oduševljenjem vise na toj biljci koja može biti veća od jednog metra. Kljunovima buše pojedine mahune kako bi izvadili sitne, okrugle, tamnosmeđe sjemenjače. I estetski je užitak promatrati češljugare kako u grozdovima vise na mahunama ove biljke te se naslađuju sjemenjem. U prirodi noćurak nalazimo na suhim tlima.
U drugom mjesecu života, približno sa šest tjedana, mladi mužjaci počinju pjevušiti svoju pjesmu slušajući i oponašajući stare pjevače. U kasnijim leglima to je problem jer su stare raspjevane ptice u međuvremenu ušle u promjenu perja i prestale pjevati. Kako bismo ipak mladim mužjacima omogućili slušanje pjeva koristimo se tehnikom. Puštamo im pjesmu snimljenu na vrpci ili CD-u.


Последњи изменио Drle дана Wed Feb 03, 2010 8:58 am. измењено укупно 1 пута
Назад на врх Go down
http://pticefaunaeurope.forumotion.net
Drle
Admin
Admin


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 63
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Fri Jul 31, 2009 1:51 pm

U posjeti jednom uzgajatelju češljugara
Paul Pütz

U ovom članku g. Paul Pütz opisuje iskustva g. Jürgena Junga kojeg je posjetio u njegovu domu u Hadamaru kraj Limburga. G. Jung je poznati uzgajatelj češljugara i drugih carduelida (zebovki) u Njemačkoj. On je i predsjednik 'Cardueliden Klub Westerwald 1989'.
Taj gospodin navodi kako je uzgoj naših ptica vrlo skup i to zbog skupe sjemenske hrane. Stoga trebamo obratiti naročito pozornost na kvalitetu iste prilikom kupnje. Sjemensku mješanicu daje prema svom nahođenju i iskustvu kako bi ove bile što bolje prilagođene pojedinoj vrsti ptica. Sjemensku mješanicu za šumske ptice ovaj uzgajatelj ne koristi. Umjesto nje daje sjeme šumskog drveća ili njihove pojedine komponente. Prije kupnje svako će sjeme dobro promotriti i pažljivo odabrati. Prečesto ptice ostavljaju sjemenje a da ne bismo barem po izgledu pokušali utvrditi kvalitetu. Dobru, zdravu, kvalitetnu hranu ptice pojedu do zadnje sjemenke. G. Jung hrani svoje ptice i klijavom hranom koju isto tako dopunjuje i prilagođava pojedinoj vrsti ptica. Iako je ptice rado jedu on je daje samo u malim količinama.
Sva literatura i iskustva govore da češljugari u uzgoju imaju naročitu potrebu za glavicama maslačka, tj. sjemenjem maslačka u mliječnoj zriobi. Ali ovog nema uvijek u prirodi kada je to nama, našim češljugarima potrebno, tj. kada se legu mladi ptići. Stoga, u intenzivnom uzgoju uvijek moramo imati zalihu ove hrane. Škarama ćemo sa glavica odstraniti vrh, složiti porcije za dnevnu potrebu i zamrznuti u ledenicu. Nakon vađenja zamrznutih glavica maslačka iz ledenice one potamne, gotovo pocrne. To ne mora biti tako. Porciju glavica treba izvaditi iz ledenice 24 sata prije korištenja i staviti u hladnjak. Tu će se postupno odmrzavati i polako gubiti vlagu. Sat prije davanja pticama izvadimo ih na sobnu temperaturu. Boja se neće bitno promijeniti, a sjemenke u glavicama će biti savršene.Ptice će ih rado jesti i njima dobro i obilno hraniti mladunce. U proljeće kada je maslačak sveprisutan trebamo skrbiti ne samo o tekućoj uzgojnoj godini, već i o sveopćoj opskrbi ovom nezamjenjivom biljkom u uzgoju češljugara. To je pravo vrijeme da se stvori zaliha i pospremi u ledenicu.
U nepovoljnim godinama kada maslačka nema dovoljno, a nisu stvorene zalihe, uzgajatelji su prisiljeni odlaziti na veće udaljenosti kako bi pribavili dovoljne količine. G. Jung u uzgoju hrani svoje ptice tri puta dnevno. Zelenje koje brzo vene (npr. mišjakinja) je vrlo opasno i treba ga brzo zamijeniti svježim biljkama.
U uzgojnom pticama je potrebna i hrana životinjskog podrijetla. Ovaj uzgajatelj ih daje u obliku lutke crva brašnara i lisnih ušiju. Većim pticama; velika rujnica (Pinicola enucleator), kavkaska rujnica (Carpodacus rubicilla) daje i skakavce. Skakavce stavlja u letarku u staklenom terariju (naravno bez vode i sa zemljom na dnu), kako ovi ne bi mogli pobjeći. Njegove ptice to već zanju, odmah ulijeću u terarij, brzo ih hvataju i pohlepno jedu.
Od crva brašnara prvenstveno koristi lutke dok su u mekoj ovojnici jer tvrde hitinske ovojnice često dovode do probavnih smetnji ptica. Hranom vitaminizira crve brašnare dakle i njihove lutke, kako bi preko njih ptice dobile vitamine. Kao naročitu poslasticu pticama daje zelene lisne uši. Ukazuje na činjenicu da se zelene lisne uši češće javljaju kao plavo-sivi soj. Najčešće ih pronalazi na lišću i stabljikama repice. Puno lakše pronalazimo crne lisne uši, ali ptice ih ne vole.
G. Jung pticama daje znatne količine raznovrsnog poluzrelog sjemenja koje ubire u prirodi. Za davanje ovog bilja koristi mali stolić na kojemu je ploča izbušena raznim dimenzijama svrdla za drvo. Tako nastanu rupe različitih promjera u koje uvlači stručak biljke. Biljke su tako u uspravnom položaju i lako dostupne pticama sa svih strana. Od poluzrelog sjemenja češljugarima daje različak (Centaurea cyanus), Flockenblumen (Centaurea jacea), Mariendistel (vrsta uvoznog strička) kojeg on očito sije na svom posjedu. Ova biljka ima vrlo oštre bodlje koje odstranjuje škarama, kako se ptice ne bi ozlijedile. Naravno da je i prije spomenuti maslačak u velikim količinama.
Od mineralne hrane daje sipinu kost, minerale za golubove (tzv. golublji kolač), pijesak i mljevene ljuske kuhanih kokošjih jaja. Ljuske kokošjih jaja imaju prednost, naročito za češljugare, ispred ostalih mineralnih preparata. Još daje šumsku zemlju, a najbolje je iz bukove šume. Na dno letarki stavlja pijesak, kojeg zimi zamijeni sa hygro paletama koje dobro upijaju vlagu. A na početku uzgojnog perioda na dno stavlja šumsku zemlju.





Kanarienfreund, studeni 1991.


Последњи изменио Drle дана Wed Feb 03, 2010 8:54 am. измењено укупно 1 пута
Назад на врх Go down
http://pticefaunaeurope.forumotion.net
Drle
Admin
Admin


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 63
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Fri Jul 31, 2009 1:57 pm

Češljugar - tema s varijacijama
Paul Pütz

U ovom članku g. Pütz opisuje posjet poznatom uzgajatelju u Njemačkoj g. Robertu Benderu iz Limburga. O njemu kaže slijedeće: Uzgojni prijatelj Robert Bender je već godinama poznat u krugovima uzgajatelja ptica. Poznat je po uspjesima na izložbama, a naročito kao veliki zaljubljenik u češljugare.
Njegovi su češljugari smješteni u velike letarke. Natkrivene su, kako kaže sam g. Bender, samo zato kako bi njemu za nevremena bio olakšan pristup do ptica. Dakle, ovi su češljugari držani tako reći u slobodnoj prirodi. Ptice pjevaju glasno i za vrijeme snimanja za časopis. Sve su ptice, također i mutacije, robusne i očito se dobro osjećaju u takvim uvjetima. Za prečke koristi prirodne grane različite tvrdoće. Na betonskom podu (kako ne bi mogli ulaziti glodavci), nalazi se pijesak. Uz to na raspolaganju je grit kojeg ptice mogu uzimati po želji.
Kao zdrav temelj uspješnog uzgoja češljugara g. Bender navodi kako je naročito važno svaku pojedinu pticu svakodnevno dobro promotriti. Dakle ne baciti samo kratak pogled na njih već svaku pticu pažljivo promotriti. Tako ćemo se osvjedočiti da se sve ptice u redu.
Od 35 pari češljugara u uzgoju 1997 godine dobio je ukupno 225 mladih ptica. Uspjehu svakako bitno pridonosi i omogućavanje samostalnog odabira partnera u zajedničkoj zimskoj letarci. Harmonija uzgojnih parova je od velike važnosti za uspješan uzgoj. Kao materijal za gradnju gnijezda koristi vatu, šarpiju, kokosova vlakna. Za zaštitu od pogleda oko gnijezda stavlja grančice umjetnog božićnog drvca koje koristi samo jednu sezonu.
Sjemenska hrana: svjetla perila, niger, sjeme strička (Distelsamen, lat. Cirsium spp.). Konoplju daje samo u vrijeme promjene perja u zasebnim posudicama. Daje vitaminski preparat Nekton - Tonik K u malim posudicama kako bi ih ptice mogle uzimati po želji. Uvijek stavlja samo malo tog preparata. U knjizi o uzgoju češljugara talijanskog autora Giorgia Bassegia ovaj se preparat također spominje.
Uzgojna hrana: Kao uzgojnu hranu ovaj uzgajatelj koristi 50% gotove jajne smjese + 50% tvrdo kuhanih kokošjih jaja, u što primješa malo naribane mrkve. Sve to zajedno izmiješano daje vlažno - rahlu smjesu. U tu hranu često pridodaje sitno narezanog lista maslačka. Naravno da posebno daje i glavice maslačka odrezanih vrhova. Dnevno - tako dugo dok nema mraza - stavlja komad mrkve među žice koju ptice, kada nauče, rado kljucaju. Sjemene stapke noćurka su također prisutne u letarkama, da bi ptice uz hranu imale i zanimaciju.
G. Pützu je naročito zapeo za oko bijeli češljugar sa žutim oznakama na krilima i s malo zlatnog perja na glavi. Ima crne oči, dakle nije albino. Kako je dobiven? Prije deset godina u Italiji se parilo šarene češljugare upravo s ciljem dobivanja bijele ptice ili barem takove koja bi imala što manje šarenila. Već na svjetskoj izložbi u Münchenu 1972. godine prvi put je izložen gotovo bijeli češljugar. Sparivanjem bijelog s uobičajeno obojanim dobivaju se šarene ptice. Prva i najčešća bjelina koja se javlja iz takvog parenja je bijelo grlo, bijela pera u krilima i repu. Javljaju se i svijetli nokti. Nakon toga parimo šarene ptice međusobno i tako do pojave bijelog češljugara. Naravno da taj dugotrajan postupak više nije potreban jer ćemo pariti bijele češljugare međusobno.
G. Pütz dalje navodi kako je kod g. Bendera prvi put vidio žutog češljugara. Taj češljugar ima inače bijele partije na prsima obojene žuto. Smeđa boja prsiju protkana je žutom bojom i zato je znatno intenzivnija i tamnija. Leđa dobivaju zelenkasti preljev. Radi se o dominantnom nasljednom svojstvu.
Perla češljugari (perla - biser) imaju veliko perje 'isperlano' (bisernasto). To se svojstvo pojavilo na jednoj sivokriloj ptici. Noge i nokti su svijetli. Sparivanje takvog češljugara s normalom dobivaju se potomci normalno obojeni, jedino je paperje svjetlo sivo. Dakle, svojstvo je recesivno. Njihovim međusobnim sparivanjem dobit ćemo oi 'perla' češljugare.
Razliku između pastelnog češljugara i dvostruko pastelnog češljugara g. Bender ovako objašnjava. Npr. ahat pastel ima leđa žućkasto siva do srebrno siva, a krila su nešto svijetlija nego kod uobičajeno obojanih ptica. A kod duplog pastela veliko krilno i repno perje je jako svijetlo.
Osim već navednih g. Bender posjeduje i smeđu mutaciju češljugara. Uskoro se očekuju nove mutacije, stoga je neophodna edukacija sudaca o ovoj materiji. (To je bila 1998. godina. Danas, 2007. godine postoje i slijedeće mutacije češljugra: satenska, eumska, izabelna i opalna. - op. prev.)


Последњи пут изменио Drle дана Wed Feb 03, 2010 8:59 am. изменио укупно 2 пута.
Назад на врх Go down
http://pticefaunaeurope.forumotion.net
Drle
Admin
Admin


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 63
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Mon Aug 10, 2009 9:33 am

Stiglic!

Češljugar, jedna od najraznobojnijih ptica
pjevica, ova ptica se nastanjuje širom Europe izuzevši daleki sjever
Europe.U vrijeme parenja i gniježđenja u proljece rijetko ih se
primjećuje. Češljugar je izuzetno oprezna ptica, tj. majstor je
prikrivanja, i jedino ga njegova melodična pjesma povremeno otkriva.
Gnijezdo, koje obicno gradi ženka je jednako tako vješto skriveno i
kamuflirano, zbog toga grabežljivci samo u rijetkim slučajevima pronađu
i unište mlade. Ženka gradi gnijezdo od raznog materijala koji
pronalazi u prirodi kao sto su suhe vlati trave, male grančice, te
smrekove ili borove iglice. U vrtovima česljugari najčešće grade
gnijezdo na stablu jabuke ili trešnje, dok u parkovima najčešće na
topolama i javoru. Ženka najčešće snese 5-6 jaja i leži na njima 9 – 14
dana, za sve to vrijeme mužjak joj hranu donosi u gnijezdo. Oba
roditelja hrane mlade , i to različitim lisnim ušima u pocetku, a
kasnije lako probavljivim sjemenom različitih biljaka koje pronalaze u
prirodi. Nakon što mladi češljugari napuste gnijezdo i osamostale se,
skupljaju se u velike mase i najčešće se zadržavaju u tom području
tijekom cijele zime. Češljugari se najčešće zimi hrane raznim vrstama
sjemenja čičaka i ostalog sjemenja, koje vjesto izvlače iz biljaka
svojim kljunovima.

Obitavališta: Većinom obitavaju u nizinskim
područjima, ali npr. Švicarskoj se gnijezde sve do 1000 m nadmorske
visine, a pojavljuju se u kasno ljeto i jesen na alpskim livadama na
visini čak do 2400 m.

Češljugari su krhke i
osjetljive, ali i prekrasno obojene ptice, sa poprilično izraženim
kljunom i sa laganim plesnim letom. Kroz povijest ljudi su primjećivali
njegov blistav i zanimljiv izgled, zlatno-žute crte koje se protežu
uzduž crnih krila . Odrasle ptice imaju jedinstveno obojena područja na
glavi u kontrastu crveno-bijelo-crna područja , žuto-smeđa leđa ,
izraženu bijelkastu pozadinu i crni rep sa bijelim elipsastim poljima
na repnim perima.

Duljina: 11 – 14 cm

Težina: 11 – 17 g.

Raspon krila: 21 – 25 cm

Veličina jaja: 15,6 do 20,0 x 12,3 do 14,3 mm

Uzgoj i briga:

Kao
i mnoge druge zebe, češljugari su vrlo agresivni na ostale zebe tijekom
vremena kada imaju mlade samo što je kod njih to jos više primjetno. Iz
tog razloga mogi uzgajivači preporučuju držanje pojedinog para
češljugara u letarci ili volijeri dimenzija 120x100x200 cm (dužina x
širina x visina). Preporučljivo je da letarka ili volijera bude do pola
zaštićena kako bi price imale zaklon od vjetra i kiše, te kako bi preko
ljeta ptice imale sjenu od sunca.

U zaštićenom dijelu letarke
postavlja se gnijezdo , najčešće uzgajatelji koriste iste gnijezda
kakva se koriste za kanarince boje.Uzgajatelji oko gnijezda najčešće
stavljaju borove grane kako bi se ptice osjecale sigurnijima i kako bi
ambijent bio sto prirodniji. Naravno ipak se mora voditi računa da je
moguce motrenje gnijezda i prstenovanje mladih ptica kad dode vrijeme
za to. Materijal koji se pticama nudi za oblaganje gnijezda je načešće
kokosove vlati, konjska dlaka, vlati suhe trave, jutena vlakna i
ostalo. Ako mužjak i ženka prihvate jedno drugo vrlo brzo kreću sa
gradnjom gnijezda , i naposlijetku ženka snese jaja na kojima počinje
ležati. Nakon otprilike 12 – 14 dana mladi ptići se vale iz gnijezda.
Tada roditeljima treba davati što različitije poluzrelo sjemenje koje
pronalazimo u prirodi (maslačak) , te je neophodno davati živu hranu
(lutke crva brašnara), mravlje ličinke i ostalo. Uzgajivači isto tako
daju roditeljima klijelo sjeme i komercijalnu jajčanu hranu, a isto
tako i tvrdo kuhano jaje pomješano sa krušnim mrvicama ili naribanim
petitt keksima. Mlade hrani iskljucivo ženka do starosti 5 – 6 dana , a
nakon toga počinje ih hraniti i mužjak, tek tada ženka može nesto češće
napustiti gnijezdo koje je do tada napuštala samo zbog obavljanja nužde
i pića.

Prstenovanje mladih se najčešće izvodi 5 -6 dana nakon
valjenja mladih iz jajeta, ali nije pravilo , ovisi o tome koliko
kvalitetno roditelji hrane mlade i kakva je kvaliteta hrane.

Nakon
otprilike 14 dana mladi ptice napuštaju gnijezdo, i od tada za njih se
brine i dohranjuje ih mužjak, dok se ženka priprema za dugo leglo od
najčešće tri. Od iznimne je važnosti za ptice da tijekom stresnog
razdobja roditeljsva imaju dostupnu raznoliku i zdravu hranu, sa puno
zelene hrane (lisit maslačka, radića, blitve i ostalog), te svježeg
voca ( jabuka,kruška...),kao i dodatke minerala u hranu i vodu.

Tijekom
jeseni i zime ptice hranimo sjemenskom hranom pojačanom sjemenjem
bogato uljima ( konoplja , suncokret, lan ). U proljeće ponovo
reduciramo sjemenje bogato uljem , u protivnom je moguce da se ptice
udebljaju sto nije preporučljivo.

_________________

http://pticefaunaeurope.forumotion.net/
Назад на врх Go down
http://pticefaunaeurope.forumotion.net
BOCKA
Moderator
Moderator


Број порука : 173
Join date : 13.05.2009
Age : 69
Локација : SKOPJE

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Sat Sep 26, 2009 3:06 am

DUGO GODINA ČUVAM ŠTIGLCE, OVE GODINE REŠIO SAM PRVI PUT DA PARIM ŠTIGLICE PA INTERESUJE ME KOJE ŠTIGLICE SU BOLJE ZA SPARIVANJE ONE KOJE SU UHVAČENE U JESEN KAO JAVRIJE ILI UHVAČENE U KRAJEM ZIME KADA SU SVE ČTIGLICE SPREMNE ZA PARENJE I NA KRAJU STARE ŠTIGLICE KOJE VEČ IMAM U VOLIERU.

POZDRAV BOCKA
Назад на врх Go down
http://www.ptici-faunanaevropa.com/forum/index.php
Drle
Admin
Admin


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 63
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Sat Sep 26, 2009 6:54 am

Bocka to koje su stiglice bolje za uparivanje nije jednostavno odgovoriti, u svakom slucaju sto mirnije ptice koji su duzi vremenski period proveli u forieri i ptice koje su dobro pripremljene za parenje tj. dobro usiljene.pod usiljenjim pticama
podrazumevam ptice hranjene pojacanom hranom, proklijalim semenom ,jajcanom hranom i hranom punom proteina,tj. crvima brasnarima
Kad je stiglic spreman za parenjem vidi se u njegovom ponasanju i cuje u pesmi koju peva u ounonoj formi i sto boljoj zijadi skojom on pokazuje da je on gazda kod kuce a ujedno se stom pesmom udvara zenkii stavlja sebe u prvi plan.




_________________

http://pticefaunaeurope.forumotion.net/
Назад на врх Go down
http://pticefaunaeurope.forumotion.net
drakceJA
Pocetnik
Pocetnik


Број порука : 12
Join date : 23.12.2009
Age : 35
Локација : Jagodina

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Mon Dec 28, 2009 2:25 am

Trebam li zenke stiglica (koje su ulovljene pocetkom septembra) da odvajam zasebno u kaveze, i tako odvojene da ih pripremam za prolece i parenje ili da ih drzim zajedno u volijeri?
Назад на врх Go down
Drle
Admin
Admin


Број порука : 2087
Join date : 13.05.2009
Age : 63
Локација : HAMBURG-SMEDEREVO

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Mon Dec 28, 2009 2:57 am

DrakceJa, da odvoj zenke u posebne kafeze i pripremaj ih da se ne vide sa muzjacima i kad smatras pocetkom proleca da si ih dobro usilio onda ih pre parenja jedno desetak dana pocni da spajas , prve dane ih pusti ujutru i navece po sat vremena zajedno i kako im dani prolaze sve duze i duze do jednog dana kada ce ih ostaviti zajedno u parilicu , pozdrav Drle

_________________

http://pticefaunaeurope.forumotion.net/
Назад на врх Go down
http://pticefaunaeurope.forumotion.net
drakceJA
Pocetnik
Pocetnik


Број порука : 12
Join date : 23.12.2009
Age : 35
Локација : Jagodina

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Mon Dec 28, 2009 4:47 am

HVALA puno..... Very Happy
Назад на врх Go down
Rale KG
Moderator
Moderator


Број порука : 543
Join date : 20.02.2010
Age : 55
Локација : Kragujevac

ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Wed Apr 07, 2010 11:51 am

Iteresantno. Moram da priznam da sam u ovu temu prvi put usao. Koliko samo treba vremena da dobijes ovako pitome stiglice koji ce da se gaze u rukama i koliko treba truda da se ovako usile. Ovo je umetnost. I ja sam nekada bastardirao ali ovo je vrh!!!
Назад на врх Go down
Sponsored content




ПорукаНаслов: Re: CUVANJE I NEGA STIGLICA   Today at 10:44 pm

Назад на врх Go down
 
CUVANJE I NEGA STIGLICA
Погледај предходну тему Погледај следећу тему Назад на врх 
Страна 1 of 1
 Similar topics
-
» Kako legalno nabaviti stiglica
» PRODAJA STIGLICA
» PRODAJA STIGLICA
» VIDEO KLIPOVI STIGLICA
» Migracije stiglica

Permissions in this forum:Не можете одговорити на теме у овом форуму
Ptice fauna Europe :: ŠTIGLIC ( Carduelis Carduelis)-
Скочи на: